Intervju Dr Marjana Vukićević, neurolog v. d. direktora bolnice „Sveti Sava“
Oko 30 odsto pacijenata s teškim moždanim udarom umre, a sada, kada imaju i šlog i koronu, smrtnost je oko 50 odsto. Praktično svaki drugi pacijent koji ima kovid i težak šlog umre, kaže u intervjuu za “Kurir” neurolog dr Marjana Vukićević, v. d. direktora bolnice „Sveti Sava“.
A oni koji prežive i šlog i koronu uglavnom imaju težak invaliditet?
– Definitivno je klinička slika teža kod pacijenta koji imaju kovid. Moždani udari su obično teški, a pa i invaliditet jeste najteži kod njih. To je najčešće vezanost za krevet, nemogućnost samozbrinjavanja. Obično je u pitanju oduzetost jedne polovine tijela, a vrlo često i nemogućnost govora.
I to je nepovratan proces?
– Nažalost, nepovratan.
Početkom novembra dio bolnice „Sveti Sava“ ušao je u kovid sistem. Koliko pacijenata imate?
– Imamo 68 pacijenata, a kapacitet nam je 60, dodali smo krevete jer su sve bolnice pune. Među pacijentima imamo i one koji imaju samo kovid i upalu pluća. Tri pacijenta su intubirana, a sedam na neinvazivnoj ventilaciji. Od 6. novembra, kada smo otvorili kovid odjeljenje, imali smo 230 prijema.
Koliko godina ima najmlađi pacijent s moždanim udarom i koronom?
– Ima 37 godina, ali pacijenti su nam najčešće starosti između 60 i 70 godina. Najlošija prognoza je za one preko 80 godina, ali ima i njih koji odu kući. Ako imaju težak moždani udar i teške kovid komplikacije, tu je preživljavanje minimalno.
Trideset sedam godina je stvarno malo da dobijete moždani udar.
– Da bi se utvrdila direktna uzročno-posljedična veze s koronom, morate da isključite sve druge uzroke moždanog udara. Pogotovu za mlade, jer tu su i genetika i druge stvari. Još čekamo sve rezultate za tog pacijenta da bismo isključili i druge uzroke.
Šta to, konkretno, korona uradi da dovede do šloga?
– Nijedno istraživanje u svijetu još nije detaljno odgovorilo na to pitanje, ali našim posmatranjem i nekim iskustvom po evropskim bolnicama došli smo do toga da se moždani udar može javiti u akutnoj fazi korone i da je poslejdica najčešće poremećenog metabolizma u tom trenutku. Visoka temperatura dovodi do dehidratacije i ako pacijenti imaju neke faktore rizika za moždani udar, onda su oni u pojačanom riziku da do toga i dođe.
Koji su to faktori rizika?
– Oni koji imaju srčane probleme, sa aritmijom, atrijalnom fibrilacijom, koja inače pospešuje stvaranje ugrušaka, odnosno trombova. Zatim hipertenzija – svi naši pacijenti imaju povišen pritisak. A nerijetko imaju i šećernu bolest, ima dosta pušača. Tako da oni već donekle imaju nekakva oštećenja. Kovid samo pospješuje sve to u smislu nastanka moždanog udara. Medutim, postoje i postkovid stanja, odnosno moždani udari poslije preležane korone. Upravo smo imali pacijentkinju od 62 godine, koja je u postkovod fazi imala potpunu zapušenost karotidne arterije i arterije u mozgu. Kod nje je urađena trombektomija, izvađeni su trombovi iz krvnih sudova. I da nije prepoznala znake i došla na vrijeme, teško da bi ostala bez ozbiljnih posljedica.
Koliko korona ubija s tim odloženim dejstvom?
– Smatra se da su tri nedjelje poslije kovida presudne. Ali tek ćemo utvrditi da li koronavirus ima nekog hroničnog uticaja na nastanak moždanog udara.
Da li vas je iznenadilo koliko korona pravi trombove u mozgu?
– Nije, jer čim je krenula s trombovima u plućima, odmah smo pomislili da će praviti i u krvnim sudovima mozga.
Čak i ljudi koji su na kućnom liječenju, asimptomatski ili s blagim simptomima kovida, dobijaju moždane udare.
– To su uglavnom pacijenti koji su već u nekom riziku.
Šta oboljeli od kovida koji su kod kuće treba da rade, pa da preduprede i eventualni šlog?
– Nadoknada tečnosti je strašno bitna. Barem tri litra čaja i toplih napitaka dnevno, što je umjesto onih infuzija koje dobijaju pacijenti u bolnici. Nije dovoljno samo da mirno ležite, nego da i malo prošetate kroz kuću da biste spriječili trombove u venama. Posebno ako imate predispoziciju za nastanak tromba.
A šta je predispozicija?
– Da je pacijent ili neko u porodici imao trombozu u nogama – mama, baka…
Koliko trpe ljudi koji nisu kovid, a imaju simptome. Ima li više šlogova zato što se ljudi plaše da odu kod ljekara kako se ne bi zarazili?
– Otkad je počela epidemija, opao nam je broj lakih moždanih udara. Ljudi se plaše da s lakim simptomima dođu kod nas. Ali upozoravam ih da ti simptomi mogu vrlo brzo da se jave u mnogo težem obliku i da ne izbjegavaju dolazak. Mi smo se organizovali da se izbjegne bilo kakva infekcija dolaskom u bolnicu.
Šta je to što ti ljudi moraju da prepoznaju kao znak šloga, pa da se odmah jave u bolnicu?
– Najlakši i prolazni simptomi koji mogu da traju 10 minuta. Da im 10 minuta bude oslabljena ruka, da trne noga i ruka, da ne mogu pravilno da izgovore neke riječi. I to obično samo od sebe prođe, neki popiju lijek za smirenje ili aspirin. Međutim, to je samo predznak da moždani udar može da bude mnogo teži i ozbiljniji i da ne treba da izbjegavaju da dođu u bolnicu na pregled.
U saradnji sa VMA Istraživanje
Sa VMA ste počeli istraživanje o kovidu i moždanom udaru. Dokle se stiglo? – Sa VMA smo, prije nego što smo postali kovid bolnica, istraživali pacijente koji imaju kovid u nekovid bolnicama. Tada smo primali pacijente sa moždanim udarima, pa smo PCR testom nekima utvrđivali i koronu. Onda smo ih prevodili u kovid centre, pa ne znamo kakav je bio ishod. Sada pacijenta maltene pratimo od početka do kraja, odnosno do odlaska na rehabilitaciju, kući ili do fatalnog završetka, pa ćemo porediti i jedne i druge podatke. Uradili smo laboratorijske parametre da bismo utvrdili koja je razlika između pacijenata koji su imali moždani udar sa kovidom ili bez njega, jer su oni često ulazili bez temperature. Statistika se još radi.
Zaraženi medicinari / Oboljelo 20 radnika
Koliko imate zaraženih radnika? – Negdje oko 20 od 450 zaposlenih. U suštini, uvijek ih je oko 20, jedni se vraćaju na posao, a drugi odlaze na bolovanje.
