Dosezanje srednje dobi obično znači nekoliko glavnih životnih prilagodbi – odlazak u mirovinu, prazan stan ili zdravstvene promjene. Ponekad to znači i sve navedeno ili čitav niz različitih promjena. To može značiti i krizu srednjih godina, bilo kod vas samih ili kod vaših vršnjaka.ako je izraz kriza srednjih godina prilično čest, on zapravo postoji tek od sredine 1960-ih. Smislio ga je psiholog Elliot Jacques, a ‘kriza srednjih godina’ izvorno se koristila za opisivanje životnog razdoblja u kojem odrasli ‘predviđaju svoju smrt’. Drugim riječima, fenomen može biti malo kompliciraniji od onoga kako se često prikazuje i više je od puke kupnje otmjenog automobila ili neočekivanog hobija. Kao što terapeutkinja iz Baltimorea dr. Heather Z. Lyons kaže, kriza srednjih godina u osnovi je borba s vlastitom ‘konačnošću’.Naša konačnost ili smrtnost mogu postati posebno vidljivi kada imamo zdravstvenih problema, doživimo prijelaz, postignemo prekretnicu ili izgubimo voljenu osobu – objašnjava Lyons, naglašavajući zašto srednji životni vijek može biti tako osjetljivo vrijeme za odrasle i zašto je to često vrijeme kad odrasli osjećaju impuls da postignu i stvore više smisla u svom životu nego inače. To je također vrijeme kada su odrasli u većem riziku od razvoja poremećaja raspoloženja poput depresije, dodaje Lyons.
Brojni su načini na koje se može manifestirati kriza srednjih godina. To su također stvari koje mogu biti prilika za prilagodbu, kako objašnjava licencirani profesionalni savjetnik, dr. Mark Mayfield.To može biti izvrsno vrijeme za prilagodbu ciljeva i pomirenje sa prošlošću. Često je pitanje: ‘Jesam li dovoljan?’ u središtu ove životne faze. Kad netko ne može odgovoriti na to pitanje iskrenim i ranjivim načinom razmišljanja, može doživjeti kaos – kaže dr. Mayfield.
U svakom slučaju, korisno je biti svjestan monumentalnih promjena (emocionalnih, mentalnih i fizičkih) koje se mogu dogoditi kad netko dostigne srednju životnu dob.
– Ako primijetite da voljena osoba ima poteškoća s izvršavanjem svakodnevnih zadataka ili u odnosima vrijeme je da im se obratite i razgovarate s njima o tome je li ono što proživljavaju ozbiljnije – kaže dr. Lyons.
1. Dobivate ili gubite na kilaži
Kriza srednjih godina često ima slične osobine kao i depresija, a drastične promjene u težini jedna su od njih, prema Jennifer Wickham, licenciranoj profesionalnoj savjetnici za zdravstveni sustav klinike Mayo. Američko psihološko udruženje također navodi da je debljanje ili gubitak kilograma jedan od mnogih čimbenika koji mogu ukazivati na to da osoba ima emocionalnu krizu.
Prema Wickham, iako neke promjene mogu biti normalan dio srednje dobi, ako se vi ili voljena osoba podvrgnete nekoj karakternoj ili iznenadnoj promjeni, dobra je ideja potražiti stručnu podršku u obliku terapeuta.
2. Apatični ste
Ako ste vi ili netko koga poznajete iznenada izgubili zanimanje ili entuzijazam za stvari u životu u kojima ste nekada uživali, to bi mogao biti znak nadolazeće emocionalne krize – a možda i nečega što bi se moglo definirati kao kriza srednjih godina. Prema autoru za samopomoć, Yochevedu Golaniju, apatija dodaje dublji, složeniji sloj krizi srednjih godina, jer može utjecati na to koliko je osoba spremna pomoći sama sebi ili potražiti pomoć.
Christine Hueber, članica Forbesovog trenerskog vijeća, potiče one koji se osjećaju apatično da svakodnevno razmišljaju o tome što pozitivno imaju u životu.
– Moj glavni savjet je da cijenite ono što imate u životu, a zatim svaki dan učinite nešto da oblikujete svoj život onako kako vi želite. Odlučno krenite naprijed, ostavite prošlost u prošlosti – savjetuje Hueber.
3. Mislite da niste dovoljno dobri
– Često se ranih četrdesetih do ranih pedesetih osoba suočava sa svojom smrtnošću i ta je polovica ‘njihova života gotova’. Kao rezultat toga, pokušavaju shvatiti svoju sadašnjost i kako se ona odnosi na njihovu prošlost i budućnost. Ovo može biti izvrsno mjesto za prilagodbu ciljeva i pomirenje sa prošlošću. Često postavljano pitanje: ‘Jesam li dovoljan?’ je u središtu ove životne faze. Kad netko ne može odgovoriti na to pitanje iskrenim i ranjivim načinom razmišljanja, može doći do kaosa. Kao rezultat ovog kaotičnog načina razmišljanja, oni zauzvrat mogu donijeti odluke koje su impulsne – kaže dr. Mayfield.
Umjesto donošenja impulzivnih odluka usred tih osjećaja, dr. Mayfield predlaže da se ovaj trenutak iskoristi kao vrijeme za ozbiljnu samorefleksiju i prilagodbu: ‘Predložio bih da preispitate pojam krize srednjih godina i zamijenite ga nečim poput odraza srednjih godina’.
4. Doživljavate neobičnu tjelesnu bol
Nije tajna da psihološke poteškoće mogu rezultirati fizičkim manifestacijama problema, a krize srednjih godina ne razlikuju se mnogo od toga. Glavobolja i gastrointestinalni problemi koji, čini se, nemaju nikakav fizički uzrok, a najčešće ne reagiraju na uobičajene medicinske lijekove, često su povezani s ovom vrstom emocionalne krize, navodi Mayo Clinic.
U članku za Los Angeles Times, dr. Yolanda Reid Chassiakos bilježi pacijenta koji je počeo osjećati fizičke simptome, a posebno intenzivnu migrenu, zbog stresora koje je osjećala u srednjoj životnoj dobi. Chassiakos joj je preporučila kombinaciju lijekova na recept koji pomažu u ublažavanju migrene i profesionalno savjetovanje.
5. Postavljate si dubokoumna pitanja
– Jedna od stvari koja se može dogoditi u početku krize srednjih godina je osjećaj neprilagođenosti životu koji vodite. Postoji tendencija ‘zaustavljanja’ i ‘pauziranja’ tijekom srednjih godina i ispitivanja jeste li na dobrom putu – kaže dr. Ludwig.
Drugim riječima, osjećate potrebu da sami sebi date snažnu procjenu toga gdje ste željeli biti u životu u odnosu na to gdje zapravo jeste. Možda shvaćate da ste slijedili snove koje su vam roditelji odredili ili ste se držali ‘društvenih pravila’.
Međutim, imajte na umu da razdoblje samorefleksije može biti pozitivno, jer vas može navesti da eliminirate one stvari koje više ne sinkroniziraju s onim što ste danas. Također, studija Britanskog psihološkog društva iz 2016. otkrila je da će pojedinci koji dožive krizu ili srednju životnu dob postati ultra fokusirani na svoju svrhu u svijetu te vjerojatno pronaći kreativna rješenja za svoje izazove.
6. Donosite nagle odluke
Kao rezultat pretraživanja duše moguće je da ste izvukli neke značajne zaključke o stanju svog života, poput toga da vaš brak nije tako romantičan kao što ste se nadali ili vam karijera više nije ispunjena.
– Opasnost je kad netko donese impulzivnu odluku na temelju tih osjećaja koji možda neće dovesti do terapijskog rezultata – kaže dr. Ludwig.
Djelovanje prije nego što razmislite o mogućim dugoročnim posljedicama napuštanja supružnika ili napuštanja posla može vas dovesti do žaljenja.
7. Odbijate prilike
Ako se zateknete da aktivno i samopouzdano govorite ‘ne’ određenim stvarima i postavljate nove granice u svom životu, to bi mogao biti znak krize srednjih godina. Srećom, ova promjena nije nužno loša stvar.
– Za neke bi se kriza srednjih godina mogla očitovati u radnjama poput stvaranja novih veza, uživanja u plodovima njihova rada kroz nove kupnje ili avanturistička putovanja ili promjenu izgleda. Za druge bi se kriza srednjih godina mogla vidjeti u onome što odluče ne činiti, poput odbijanja prilika ili postavljanja novih granica koje sugeriraju prelazak na definiranje života za sebe, a ne prema tuđim standardima – objašnjava dr. Lyon.
8. Ne spavate po noći
Ako ste žena srednjih godina i smatrate da ne možete prespavati noć, potpuno je moguće da menopauza ili druge hormonalne promjene mogu stajati iza okretanja po krevetu. Američka Nacionalna zaklada za san navodi da smanjenje razine estrogena tijekom perimenopauze kroz menopauzu može učiniti ženu osjetljivijom na okolišne i druge čimbenike, što može dodatno poremetiti san i dovesti do nesanice.
Međutim, izuzetno je važno ne povezivati menopauzu s krizom srednjih godina ili drugim mentalnim tegobama. Ako ste žena koja je srednjih godina i imate mnoge druge ovdje nabrojane simptome, vrijedi uzeti u obzir da bi vaša nesanica zapravo mogla imati veze s vašim mentalnim zdravljem.
– Istraživanja i kliničko iskustvo pokazuju da je nesanica povezana sa smanjenom kvalitetom života kao i depresijom. Zauzvrat, depresija može dovesti do problema sa spavanjem – prema članku Američkog udruženje za anksioznost i depresiju. Iako je važno imati na umu da klinička depresija i kriza srednjih godina nisu nužno iste, ako imate poteškoća sa spavanjem i u prošlosti ste se borili s mentalnim zdravljem, svakako to spomenite liječniku prije nego što to odbacite kao samo još jedan dio krize srednjih godina.
9. Vaša vizija budućnosti je tužna
– Jedna od prekrasnih stvari u mladosti je ta što zaista mislite da imate svo vrijeme na svijetu, a budućnost će biti mjesto u kojem će se ostvariti svi vaši snovi. To se mijenja u srednjoj životnoj dobi, pa budućnost nije nužno mjesto gdje se sve ove pozitivne stvari događaju. Zapravo, to potencijalno može biti zastrašujuće vrijeme – kaže dr. Ludwig.
Iako je prirodno ukloniti one ružičaste naočale, osjećaj zbunjenosti zbog onoga što se sprema ili viđenje samo sumorne prognoze može dovesti do pada raspoloženja. I vjerovali ili ne, možda bi bilo pametno uzeti životnu lekciju iz dvadesetih godina.
– Oni u mladosti budućnost vide na optimističniji način, a to je nešto o čemu moramo razmišljati u srednjim godinama, jer smo kulturno uvježbani da vjerujemo u ‘model deficita’ – kaže dr. Ludwig.
10. Stalno vam je dosadno
– Dosada može biti znak krize srednjih godina. Istina je, pritisci u odrasloj dobi mogu rezultirati osjećajem zaglavljenosti u kolotečini – gdje se prilika za uvođenje zabave može izgubiti – kaže dr. Ludwig.
Moguće rješenje: Radite nešto izvan vaše uobičajene rutine. Na primjer, ako uživate gledati kuharske emisije o slasticama, razmislite o tome da se prijavite na tečaj ukrašavanja kolača. Ako vam slušanje glazbe umiruje dušu, istražite predstojeće koncerte u vašem području.
– Postoje sličnosti između srednjih godina i adolescenata – zovu se ‘srednjescenti’ – i to ne mora biti tako loše – kaže dr. Ludwig. Radi se o tome da naučite prihvaćati uzbudljiva iskustva i novosti u svoj život, ugrađujući optimizam u njih, što bismo trebali činiti tijekom cijelog svog života, piše Woman’s Day.
