Obično se javlja krajem i početkom godine, nakon svinjokolja, a simptomi koji je prate mogu čak i ljekare da zbune, jer su veoma slični simptomima gripa i korone.
U Zavodu za javno zdravlje u Subotici kažu da su trinelozom najčešće zahvaćeni Zapadnobački i Južnobački okrug, prije svega Srem. Razlog tome su divlje svinje, koje su najčešći rezervoar oboljenja trihineloza.
– Ne samo da se divlje svinje inficiraju pacovom, već se inficiraju i pacovi. Kada pacov koji je zaražen, migracijom dođe na teritoriju opština ili okruga gdje biležimo oboljenje, domaća svinja, posebno krmača tokom graviditeta mijenja navike u ishranu, i može da pojede sitnog glodara, tako i pacova – objašnjava dr Nebojša Bohucki, epidemiolog.
Prema njegovim riječima, domaćini ne razmišljaju o ovom oboljenju, jer ne miješaju meso svoje svinje sa mesom divlje svinje, i ne pomišljaju da je i svinja inficirana trihinelom.
Ali, ukoliko se meso ne odnese na pregled kod veterinara, nastaje problem.
– Prevencija je veoma jednostavna. Dovoljno je da svaki put, kada je svinjokolj, dio mesa, najaktivniji dio muskulature uz dijafragmu, odnesu na pregled. Ako nema larvi trihinele meso je ispravno – kaže dr Bohucki.
U suprotnom dolazi do oboljenja, a ono nije bezazleno. Kada neko pojede meso u kome su larve trihinele, nakon nekoliko dana nastaje dijareja.
– Ovo uopšte nije specifično, jer je dijareja nešto što tokom godine većina građana ima. I dijareja prođe, ali nakon dvije nedjelje, larve prodiru u krvotok, a potom u cjelokupnu muskulaturu. U zavisnosti od toga koliko je mesa pojedeno klinička slika varira. Može da bude veoma blaga, a može da bude teška i ekstremno teška i da osoba završi u bolnici. Ukoliko nema tešku kliničku sliku, pacijent se žali na povišenu temperaturu i na bolove u mišićima. Po pravilu, pošto znamo kada se radi svinjokolj, meso koje nije obrađeno, kobasice, šunka i drugo, konzumiramo u januaru i februaru. To je inače period kada imamo niz kapljičnih infekcija, grip, a sada i kovid – 19. Oboljenje je rijetko i ljekar neće ni pomisliti na trihinelozu, jer samo na osnovu kliničke slike ne možemo da znamo o kojem je obljenju riječ – objašnjava epidemiolog.
Tek ako neko ima tešku kliničku sliku i završi u bolnici, po pravilu, na kardiologiji, jer pacijent dobije srčane aritmije.
– Kada se uradi šira dijagnostika otkrije se slučaj trihineloze i onda epidemiolozi rade ispitivanja, od toga šta i ko je konzumirao meso. Najveći problem je ako neko proizvode infestirane larvom trihinele pušta u prodaju. Tu mislim, prije svega, na privatnike. Drugi momenat, bitan, je da ponekad meso divlje svinje neko miješa sa mesom domaće svinje da bi imao veću količinu proizvoda. Može nastati ogromno oboljenje i ranije je bilo i sa par stotina oboljelih u Sremu.
Najvažnije je da se misli o svemu ovome, oboljenje je realno i prisutno – zaključuje dr Nebojša Bohucki, piše “Pink“.
