Velike temperaturne razlike postaju sve češće, do juče je minus stezao širom zemlje, a sada je u danima do vikenda najavljeno drastično otopljenje i temperature do 18 stepeni Celzijusovih.
A kako ove nagle promjene utiču na zdravlje svih nas? Prema najnovijim istraživanjima, ova pojava negativno djeluje ne samo na starije, već sve više i na mlađu populaciju.
Temperaturne razlike posebno pogađaju hronične bolesnike, kardiovaskularne, gastroenterološke, reumatološke, a posebno psihijatrijske bolesnike, koji su mnogo osjetljiviji na ovu pojavu.
SIMPTOMI
Simptome koji su posljedice naglih promjena vremena dijelimo na psihičke i fizičke. Najčešći psihički simptomi su umor, nagle promjene raspoloženja, nedostatak koncentracije, bezvoljnost, razdražljivost i nesanica. Fizički su glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, reumatske tegobe i bolovi u mišićima, a može se javiti i ubrzan rad srca i porast krvnog pritiska (kod osoba koje pate od hipertenzije), kao i usporenog pulsa.
Nagla promjena vremena izaziva veću učestalost srčanih i moždanih udara, prehlada, upale disajnih organa i astmatičnih napada kod starijih osoba i hroničnih kardiovaskularnih bolesnika.
Kako da laške prebrodimo nagle promjene vremena?
Kada smo neispavani, mnogo više smo osjetljiviji na ove promjene vremena. Zdrav san je veoma važan za naš organizam, jer e dok spavamo luče supstance koje snižavaju nivo hormona stresa, regulišu krvni pritisak, jačaju sve odbrambene mehanizme. Prva preporuka za meteropate jeste da se što češće odmaraju i relaksiraju.
A evo i još nekoliko savjeta ljekara:
1. Budite aktivni – dugoročno gledano, redovna fizička aktivnost jača organizam i pomaže mu da lakše izdrži razne napore i promjene, pa i vremenske. Zato je važno kontinuirano vježbati, i to najmanje tri puta sedmično. Kada zahladni preporučuje se šetnja i vježbe ali blažim tempom.
2. Svakodnevno provodite neko vrijeme na svježem vazduhu jer je to odličan način da se spriječe intenzivne reakcije na promjene vremena.
3. Redovno se tuširajte naizmjenično toplom i hladnom vodom, posebno osobe sa niskim pritiskom.
5.Što više vitamina – da biste lakše podnijeli temperaturne oscilacije, pređite na laganu hranu, a smanjite upotrebu soli i začina ili ih potpuno izbacite iz upotrebe. Jedite što više svježeg voća i povrća i uzimajte dovoljno tečnosti.
6. Ako van kuće boravite duže vrijeme u toku dana, obucite se slojevito, vodeći računa da odjeća bude od prirodnih materijala i prilagođena i za hladniji i topliji deo dana.
7. Ukoliko ne morate, nemojte izlaziti iz kuće u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima kada su niže temperature vazduha.
8. Ako imate hroničnu bolest, izbjegavajte mogućnost stresa i strogo se pridržavajte propisane terapije. Ukoliko smetnje koje osjećate duže traju i pojačavaju se, obratite se ljekaru, piše “Mondo“.
