Britansko istraživanje je pokazalo da pijenje kafe na prazan želudac može negativno utjecati na kontrolu šećera u krvi te da ga smanjuje za 50 posto.
Stručnjaci preporučuju da se ovaj topli napitak ne konzumira prije doručka.
Svakom tijelu ujutro treba malo više vremena da se “pokrene” i upravo je zbog toga kava na prazan želudac nije poželjna ukoliko razina šećera u krvi želimo održati u sigurnom rasponi kako bismo smanjili rizik od stanja poput dijabetesa i bolesti srca. –
Istraživači sa britanskog Sveučilišta Bath vjeruju da bi ove nove informacije o kavi mogle imati dalekosežne zdravstvene implikacije
U svom istraživanju, znanstvenici su nastojali saznati kako loš san i jutarnja kava utječu na metabolizam. U njemu je sudjelovalo 29 muškaraca i žena koji su prošlo eksperiment. prenosi “Bljesak“.
Tijekom prve noći istraživanja, ispitanici su normalno spavali i ujutro pili slatko piće. Druge noći istraživači su im svakih sat vremena ometali san na pet minuta i opet su pili slatko piće nakon buđenja. Za posljednji test, sudionike su ispitivači budili tijekom noći, ali ovaj put su pili jaku, crnu kafu pola sata prije slatkog pića. Slatko piće kalorijama je odgovaralo prosječnom doručku odrasle osobe. Tijekom svakog od testova, istraživači su prikupljali uzorke krvi da bi pratili metabolizam sudionika. Na kraju je istraživanje pokazalo da konzumiranje kave prije doručka može negativno utjecati na kontrolu šećera u krvi. Kava popijena prije doručka, smanjila je razinu šećera u krvi za 50 posto. Ohrabrujuća vijest je da nema razlike u kontroli šećera između lošeg i normalnog sna. “Svjesni smo da će gotovo polovica od nas ujutro prvo popiti kavu. Ovo istraživanje je važno jer smo dosad malo znali o tome što kava čini našem tijelu, posebno kada je riječ o kontroli metabolizma i šećera u krvi. Jednostavno rečeno, kontrola razine šećera u krvi je oslabljena ako ujutro prvo popijemo kavu na prazan želudac, posebno ako ste noć prije imali poremećen san. To spriječite tako što ćete prvo doručkovati pa onda popiti kavu”, kazao je profesor James Betts s Sveučilišta Bath, piše Mirror.
