Banana potiče iz Jugoistočne Azije, a raste u svim tropskim dijelovima svijeta.
Uzgaja se za hranu, ali i kao ukrasna vrtna ili sobna biljka.
Najstarije zabeške o banani datiraju od prije 2.500 godina i pronađene su na sanskrtu, dok je trgovina njima započela krajem 14.vijeka.
Prvi Evropljani koji su se susreli s ovom namirnicom bili su vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji.
U Africi su ih proširili Arapi pa evropski kolonisti (Španci, Portugalci i Englezi) koji su ih donijeli u Južnu Ameriku u 16. vijeku.
Jednostavni prirodni šećeri koje sadrži banana, fruktoza i glukoza, brzo se razgrađuju i tijelu daju energiju potrebnu za fizičku aktivnost.
To je jedan od razloga zašto je banana omiljeno voće profesionalnih sportista.
U poređenju s jabukom, banana ima čak četiri puta više bjelančevina, tri puta više fosfora te pet puta više vitamina A i gvožđa.
Sadrži i veliku količinu kalijuma koji je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad nervnog sistema.
Kalijum i magnezijum pomažu kardiovaskularnom sistemu i doprinose boljem raspoloženju.
Više je naučnih studija ukazalo na djelotvornost kalijuma u snižavanju krvnog pritiska, naročito onog izazvanog korištenjem preteranih količina soli.
Naime, kalijum pospješuje izbacivanje soli iz organizma putem mokrenja, osigurava dobar rad srca te funkcionalne i zdrave mišiće.
Količina vitamina C iz jedne banane zadovoljava 15% dnevne potrebe, a poznato je da je upravo on važan antioksidans koji pomaže u neutraliziranju štetnih slobodnih radikala.
Pomaže i u proizvodnji kolagena koji zajedno drži mišiće, kosti i ostala tkiva.
Uz sve navedeno, banane sadrže bakar, mangan, selen i cink.
Ljekovita svojstva banane
Banane su odličan saveznik vašeg zdravlja. Ovo voće znatno pomaže kod sljedećih bolesti:
Moždani udar
Redovna konzumacija banana može spriječiti rizik od moždanog udara za 40%, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The New England Journal of Medicine.
Italijanski i engleski naučnici uvjereni su da konzumiranje tri banane dnevno značajno smanjuje rizik od moždanog udara.
Ishrana bogata kalijem smanjuje rizik od nastajanja krvnih ugrušaka, a takođe je važna za srce.
Štiti krvne žile od oštećenja i smanjuje mogućnost nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Depresija i loše raspoloženje
Ako se osjećate tužnim, posegnite za bananom.
Banana sadrži triptofan – aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što opušta, poboljšava raspoloženje i daje osećaj sreće.
Ovo voće je dobar izvor vitamina B koji je neophodan za stvaranje serotonina u mozgu.
Banana sadrži i magnezijum, čiji je manjak usko povezan uz pojavu depresije, tjeskobe, iritabilnosti i drugih poremećaja raspoloženja.
Čir
Ako imate problema s čirom na želucu, banane će neutralizovati pretjeranu kiselost i smanjiti iritaciju.
Spojevi indocidi u sušenim, nezrelim bananama povećavaju količinu sluzi u probavnom traktu.
Sluz stvara snažan zaštitni sloj koji pomaže liječenju čira te spriječava njegov nastanak.
PMS
Pojedite bananu kad se osjećate nervozno.
Vitamin B6, između ostalog, reguliše količinu šećera u krvi, čije promjene dovode do promjena raspoloženja.
Pušenje
Banane mogu biti znatna pomoć pri odvikavanju od pušenja.
Vitamini B6 i B12 te kalijum i magnezijum pomažu tijelu da se oporavi od učinaka povlačenja nikotina iz tijela.
Kako gajiti banane na našim prostorima
Banana za nesmetani razvoj traži puno sunca i visoku vlažnost vazduha (najmanje 60%).
Morate je orositi gotovo svaki dan. Ljeti se zaliva do dva puta nedjeljno, zimi ređe. Između dva zalivanja treba ostaviti da se površina humusa osuši.
Zimi je potrebno osigurati dovoljno svjetla i minimalnu temperaturu od 12 stepeni.
Razmnožava se dijeljenjem bočnih izdanaka koji rastu pri dnu stabljike.
Ako je uzgajate kao ukrasnu sobnu biljku, svakog proljeća treba je presaditi u organski supstrat pomiješan s pijeskom i malo treseta, piše “Alternativa za vas“.
