Postoje li osobe koje su jednostavno sklonije glavoboljama, šta treba raditi kada se jave i kako razlikovati “običnu” od opasne glavobolje koja može da ugrozi život, objasnio je dr Miodrag Manigoda, neurolog.
“Postoje osobe koje ih imaju češće, a glavobolju kao poremećaj ima u nekom obliku, manje-više, čitava populacija planete. Treba razgraničiti primarne glavobolje, u koje spadaju migrena i tenziona, takozvana ‘obična’ koju smo svi nekada imali, tupa i difuzna, nije praćena drugim simptomima. Ona je posledica određenih poremećaja i reakcija na stres, uz razvoj napetosti mišića i određenih opni koje obuhvataju glavu ispod kože. Zbog tog spazma se razvija takva glavobolja. Migrena je u toj priči značajnija, jer ona značajno više remeti kvalitet života osoba koja je ima“, rekao je on u emisiji “Uranak” Televizije K1.
“Migrene su veoma česte, i ono što je problem je što ona nije samo glavobolja, već kompleks simptoma koji i do tri dana onesposobljavaju osobu. Problem je i neadekvatno liječenje. Adekvatna terapija se mora uzeti u adekvatnom momentu. Nema odlaganja uzimanja analgetika, nema ‘trpjet ću pola sata ili sat’, to ne pije vodu“, rekao je on.
Drugi ljudi uzimaju lijek “na prvu loptu”, ali svaki lijek je istovremeno i lijek i otrov, rekao je dr Manigoda.
“Nikada na svoju ruku ne treba uzeti ništa. Analgetik koji imate kod kuće, kafetin, paracetamol, ibuprofen, treba uzimati onako kako je ljekar rekao, ne na svoju ruku. Ko je savjetovao vas, ili bilo kog drugog, da ih uzimate bez konsultacije s ljekarom? To je stil života u ovoj zemlji, u zapadnoj kulturi generalno, a među hroničnim glavoboljama je najčešća zbog prekomjerne upotrebe analgetika“, kazao je on i objasnio kako taj ciklus izgleda.
“Dakle, osobe koje s vremena na vrijeme imaju glavobolju, jednom, dva ili tri puta mjesečno, ili češće tenzionu, uzimaju analgetik, danas jedan, pa poslije tri sata drugi… Popije sedmično 10-15 analgetika, i za tri do šest mjeseci glavobolja se mijenja. Primarne su češće kod žena, i za nekoliko mjeseci, glavobolja više ne reaguje na analgetike, mijenja se kao i sve u prirodi. Zato je uzimanje analgetika apsolutno neophodno raditi u konsultaciji sa ljekarom, prije svega sa neurologom jer određene specifičnosti tretmana u vrstama glavobolja postoje. Na sreću, nijedna od tih osnovnih glavobolja, ne ugrožavaju život pacijenta. Ali remete kvalitet. Ogromni su troškovi povezani sa tretmanom tih pacijenata, izgubljeni dani na poslu i ekonomski uticaj“, rekao je on.
Ako nas boli glava, nemamo migrenu, šta onda da radimo?
“Nikako ne trpite, 95 posto svih tih glavobolja je maltene benigno, ali procjene u literaturi kažu da je oko 20 posto glavobolja koje se verifikuju takozvana sekundarna vrsta. Izazvane su drugom bolešću i poremećajem, e to je problem zbog kojeg ne smijete da kažete, ma, popiću lijek. Ako imate glavobolju koja se ponavlja kroz više godina unazad, ne mijenja se u svom obrascu javljanja, to je vjerovatno primarna. Ali ako je uz temperaturu, istoriju maligne bolesti, ako se pri neurološkom nalazu nađe izmjena, ako imate iznenadnu, nikada doživljenu glavobolju, ako se javlja u trudnoći, dojenju ili u toku napora kao što je vježbanje, ili imate imunološki poremećaj, takva mora biti do kraja detaljno neurološki ispitana. Može biti ozbiljan signal da nešto nije u redu, da je možda i život ugrožen. Postoji i glavobolja udara groma, ona označava pucanje aneurizme, tako da moramo se paziti“, rekao je on, piše “Mondo“.
