Psihičko rastrojstvo, anksioznost, umor i iznenadna bol posljedice su koje osjeća jedna građanka Sarajeva mjesec nakon što je preboljela obostranu upalu pluća izazvanu COVID-19.
“Imala sam konstantnu temperatura tri sedmice i vrtoglavice. Tolika količina nekog straha je ostala nakon toga. Tu su i fizičke posljedice, nakon šetnje osjećam veliki umor, uhvati me i groznica, a pet puta dnevno osjetim kao da mi neko nož zabode u leđa, ne traje to dugo, ali se prepadnem. Od psihičkih stvari, tu je rastrojenost, dekoncentracija, zaboravljanje… U sekundi mi nestane misao iz glave, kao da ne vladaš sobom, kao da nisi ti. Tu su i vrtoglavice i osjećaj propadanja, ali ne onaj snažni kao što je bio za vrijeme COVID-a.”
Poteškoće da se vrate u fizičko i psihičko stanje prije korona virusa ima sve više onih koji su preboljeli COVID-19, pogotovo nakon što su se pojavile nove varijante virusa, a naučnici kažu da se, zapravo, još ne znaju sve posljedice koje ova bolest ostavlja na ljude. U SAD-u su već širom zemlje otvorene specijalne klinike koje primaju samo ovakve pacijente, a čak je u naučnoj zajednici postao uvriježen termin “post-covid sindrom”.
Pacijenti imaju više od jednog simptoma
Zemlje regije također su počele formirati post-covid centre pri bolnicama kako bi se preboljelima pružila što bolja pomoć kod simptoma koji se javljaju nakon toga. Igor Barković, voditelj Post-COVID odjela Kliničko bolničkog centra Rijeka, kaže da se dnevno javlja desetak pacijenata te da je kroz ambulantu već prošlo približno 400 ljudi.
“Kod nas se uglavnom javljaju bolesnici koji imaju plućne tegobe, respiracijske tegobe. I nisu isključivo svi ležali u bolnici, neki su imali i blage simptome, a kasnije se razvio osjećaj otežanog disanja i ukazala se potreba za pregledom. Najviše se pacijenti žale na otežano disanje, pritisak, bol u grudima, izrazitu nemoć, nemoć pri naporu, glavobolju, nesanice, bol u mišićima…”, objašnjava Barković, koji je pulmolog, pa najviše ima iskustva s onim pacijentima koji dolaze dominantno zbog otežanog disanja i drugih respiratornih tegoba.
Dodaje da se simptomi pojavljuju najviše jedan do tri mjeseca nakon što su pacijenti prebolovali COVID-19. Ističe da je ono što je uočljivo kod pacijenata da imaju više od jednog simptoma, zbog čega mnogi od njih zahtijevaju više specijalnosti te se neki šalju kod psihijatra, kardiologa, neurologa…
Stotine ljudi dolazi na rehabilitaciju
“To je dosta neistraženo, ali mogu se neke paralele provesti s MERS-om i SARS-om, to je slično, nije isto, ali ljudi su imali šest mjeseci i više neke tegobe.”
Zbog povećanog broja građana koji imaju poteškoće nakon COVID-a 19, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Banjoj Luci formirao je specijalni post-covid program rehabilitacije. Fond zdravstvenog osiguranja bh. entiteta Republika Srpska je od 1. novembra 2020. godine omogućio post-covid rehabilitaciju pacijentima nakon bolničkog liječenja i komplikacija koje su nastale uslijed infekcije korona virusom.
Reklama
Od tada je u Zavodu približno 500 pacijenata prošlo ovu rehabilitaciju, neki putem dnevne bolnice, a neki putem prijema i liječenja. Trenutno je prijavljeno 140 pacijenata, od kojih polovina dolazi na rehabilitaciju u dnevnu bolnicu, dok se druga polovina stacionarno liječi u Banji Slatini.
“Pacijenti poslije infekcije COVID-om imaju, prije svega, nedostatak zraka, zamaranje, lošu toleranciju napora, kratak dah, osjećaj kao da im je neko pritisnuo grudni koš, migrirajući bol u grudima, koji se kreće od ramena, ispod rebara, između lopatica i u donjem dijelu leđa”, ističe Snežana Kutlešić Stević, specijalista pulmologije i baromedicine, koja radi na programu rehabilitacije u ovom zavodu.
Česta nesanica i zaboravnost
Njena kolegica Dragana Đurašinović, psiholog u Zavodu, dodaje da pacijenti često navode da su u toku hospitalizacije bili anksiozni i da su strepili za ishod liječenja.
“Posljedično perzistiraju simptomi anksioznosti, ponekad depresije, pogotovo ukoliko im je neko blizak preminuo od infekcije, često je prisutna nesanica i zaboravnost. Neki pacijenti razviju simptome posttraumatskog stresnog poremećaja i te pacijente uključujemo u savjetodavni psihološki tretman. Svi pacijenti su uključeni u grupni psihorelaksacioni tretman.”
Kod nekog se posljedice javljaju odmah poslije same infekcije i poslije izolacije, a kod nekog se tegobe javljaju jedan do tri mjeseca nakon toga. Statistički je dokazano da pacijenti koji ne prođu rehabilitaciju, koji se liječe u kućnim uslovima, imaju tegobe do šest mjeseci, ističu stručnjaci iz ovog zavoda.
Što se tiče same terapije, ona prvenstveno uključuje pulmološku rehabilitaciju, koju čini kompleksan spoj vježbi koje pacijenti provode s fizoterapeutima i psihosocijalne podrške.
Koliko dugo će trajati tegobe?
“Pacijentima kod kojih je neophodno, zbog nedostataka vazduha i osjećaja gušenja, nakon što uradimo dijagnostičke procedure, prije svega spirometrijski nalaz i gasne analize, ponekad moramo da uključimo i bronhodilatatore – lijekove koji praktično proširuju bronhije i pacijentima omogućuju lakše disanje. Osim toga, kod pacijenata kod kojih se zadržavaju fibrozne promjene moramo uključiti i kortikosteroidnu terapiju, koja se postepeno smanjuje”, kaže doktorica Kutlešić Stević, dodajući da se pacijentima određuje i psihološka podrška ako je to potrebno.
Stručnjaci u regiji ističu da nema neke standardno utvrđene terapije za post-covid pacijente, ali dodaju da se svakako radi o interdisciplinarnom liječenju, jer oni koji su imali korona virus često osjećaju više udruženih simptoma, i psihičkih i fizičkih. Ono što je sigurno jeste da su posljedice COVID-19 još neistražene.
“Sada se objavljuju nove studije, koje su rađene lani, ima jako puno podataka, uputa, ali ostaje nam da vidimo kako će to biti, koliko dugo će trajati te tegobe i da li će ostati trajne”, zaključuje doktor Baraković, prenosi AJB.
