Ljudi koji dožive nervni slom često ne mogu normalno funkcionirati i trebaju predah. Ipak, znakovi živčanog sloma se razlikuju od osobe do osobe, a potrebno ih je prepoznati na vrijeme.
Što uzrokuje nervni slom?
Nervni slom javlja se kao posljedica velikog tjelesnog ili psihičkog stresa s kojim se osoba ne može nositi. Ovaj stres se najčešće kod osobe gomila mjesecima ili čak i dulje.
Uzrok može biti nezadovoljstvo na poslu, previše radnih zadataka u premalo vremena, problemi s financijama, problemi u vezi, bolest, neslaganje s partnerom ili s obitelji, trauma kao što je smrt drage osobe, ali jednako tako se može raditi i o malim životnim promjenama koje će kod nekih ljudi izazvati stres, kao i nedovoljna količina sna koja potom utječe na cijelo tijelo.
Do nervnog sloma može doći i ako je osoba ranije imala problema s anksioznošću, ali i ako je netko u obitelji imao nervni slom.
Koji su znakovi nervnog sloma?
Znakovi će kod svih biti drugačiji jer se neke osobe lakše nose sa stresom i znaju ga se osloboditi, dok će druge osobe stresne situacije doživjeti kao spoticanje u svakodnevnim aktivnostima. Za vrijeme nervnog sloma mogu se javiti psihičke, fizičke i promjene u ponašanju koje upućuju na to da je voda došla do grla.
Znakovi nervnog sloma tako su:
- depresivne misli
- bezvoljnost
- nemogućnost ustajanja iz kreveta
- nesanica
- drhtanje tijela
- vrtoglavica
- visoki krvni tlak
- promjene raspoloženja
- ubrzani rad srca
- konstantna nervoza
- bol u trbuhu
- napadaji panike
- stalno plakanje
- suicidalne misli
- gubitak apetita
- stalna iscrpljenost
- problemi s koncentracijom
- oslabljeni imunološki sistem
Osim ovih simptoma, osoba koja ima nervni slom se može potpuno odvojiti od obitelji, bez potreba za socijalnim kontaktima, kao i bez želje za hranom ili čak tuširanjem.
Kako si pomoći kod nervnog sloma?
Najvažnije je reagirati što prije dok nije narušeno zdravlje. Pomoć može biti i razgovor s prijateljima ili drugim bliskim osobama ili jednostavne šetnje, joga ili slične aktivnosti koje će zaokupiti misli i pomoći u opuštanju. U određenim slučajevima će upravo druge osobe biti ključne jer će one morati nešto poduzeti.
Odličan način rješavanja stresa je i duboko disanje, kao i meditacija. Pomoći može i poboljšanje rutine spavanja, odlazak u krevet uvijek u isto vrijeme i ranije buđenje. Važno je ne zaboraviti i na prehranu te jesti puno namirnica bogatih vitaminima i mineralima. Nekada je rješenje u pronalasku izvora stresa i njegovom uklanjanju. Oporavak će trajati dugo pa je potrebno svaki dan ići korak po korak i pratiti napredak.
Kada posjetiti liječnika?
Kada stres utječe na svakodnevne aktivnosti, vrijeme je za posjet stručnjaka, psihologa ili psihijatra. Nervni slom nije medicinski izraz i nije mentalna bolest, ali ako se ne tretira, može biti opasan. Nekada će samo razgovor biti dovoljan kako bi se osobi koja je imala živčani slom pomoglo. Djelotvorne mogu biti i pojedine vrste terapija, na primjer kognitivna bihevioralna terapija. U nekim slučajevima bit će potrebno i uzimanje lijekova, kao što su antidepresivi.
Zaključak
Dakle, nervni slom je stanje koje nastaje nakon dugog i prevelikog izlaganja stresnim situacijama. Može se prepoznati po nizu simptoma, a kada znakovi živčanog sloma utječu na svakodnevne aktivnosti vrijeme je za posjet stručnjaku. Nervni slom može se tretirati meditacijom, šetnjom, rješavanjem izvora stresa, a nekada će biti potrebni i lijekovi, prenosi “N1“.
