Znanstvenici su zabrinuti zbog mogućnost da bi anksioznost nastala zbog pandemije koronavirusa mogla neke ljude navesti da stvore kompulzivne higijenske navike koje bi ih mogle spriječiti u ponovnoj integraciji u vanjski svijet, unatoč padu hospitalizacija ismrtnih slučajeva uzrokovanih covidom.
Koncept “sindroma covid anksioznosti” prvi su teoretizirali Ana Nikčević sa Sveučilišta Kingston i Marcantonio Spada sa Sveučilišta South Bank u Londonu, kada su primijetili da ljudi razvijaju određeni niz osobina kao odgovor na pandemiju. Te osobine uključuju prisilnu provjeru prisutnosti simptoma zaraze, izbjegavanje javnih mjesta i opsesivno čišćenje, piše The Guardian. No, sada smatraju da se pojave poput izbjegavanja bilo kakvih prijetnji, strah od korištenja javnog prijevoza ili višesatno čišćenje doma, neće lako smiriti čak niti kada covid bude pod kontrolom.
“Strah je normalan. Vi i ja trebali bismo se bojati virusa, jer je opasan. Međutim, razlika u pogledu razvijanja psihopatološkog odgovora je u tome ponašate li se na pretjeran sigurne načine koji vas zaključavaju u strah. Očekujem da ćemo imati dijelove stanovništva koji izbjegavaju ponovno društveno angažiranje i neprestano se brinu zbog virusa u mjesecima koji dolaze, bez obzira jesu li cijepljeni ili ne”, smatra Marcantonio Spada. prenosi “Net“.
Pažnja usmjerena na covid
Znanstvenici su još prošloga ljeta koristili podatke o 500 Amerikanaca te otkrili da sindrom potiče razinu anksioznosti i depresije iznvan faktora poput osobina ličnosti i općenite anksioznosti. Sada su, zajedno s Ianom Alberyjem, profesorom psihologije na Sveučilištu South Bank, prikupili preliminarne podatke o 300 Britanaca, koji otkrivaju da je covid anksioznost neovisni prediktor generalne anksioznosti i depresije tijekom pandemije.
U studiji su sudionicima predstavljene dvije skupine riječi, jedna je bila povezana s covidom, a druga nije. Utvrdili su da su ispitanici više pažnje pridavali pojmovima vezanima uz covid. Očekivalo se da će osobine sudionika, poput dobi, procijepljenosti, pozitivnog testa na covid ili preminule bliske osobe utjecati na pažnju koja se pridaje pojmovima vezanima uz covid, ali iznenađujuće, istraživanje to nije potvrdilo. Oko 22 posto ispitanika smatra da su izloženi visokom riziku zaraze, iako petina tvrdi da je već primila barem jednu dozu cjepiva.
“Mislim da još ne znamo koliko je raširen ovaj sindrom. To ćemo tek započeti otkrivati s popuštanjem lockdowna. Mislim da covid anksioznost neće predstavljati veliki problem, ali će utjecati na značajnu manjinu i to moramo imati na umu”, rekla je doktorica Victoria Salem, endokrinologinja i viša znanstvena suradnica na Imperial Collegeu u Londonu.
Traženje načina za liječenje
Kako bi što bolje detektirali uzroke i posljedice covid anksioznosti, Spada i kolege nastavljaju istraživanje na uzorku od 6000 odraslih osoba iz Kine, Europe i SAD-a te surađuju s kolegama s Imperial Collegea kako bi procijenili prevalenciju i utjecaj sindroma. Istraživanje covid anksioznosti se provodi i u Italiji, gdje je doktor Giovanni Mansueto sa Sveučilišta u Firenci rekao da se s time susreo u kliničkoj praksi te dodao da je važno identificirati sindrom te pronaći načine za njegovo liječenje i prevenciju, “u suprotnom, ovo bi mogao biti veliki problem”.
