Studija je otkrila da mjesta s toplim temperaturama i duljim satima sunčeve svjetlosti, poput zemalja blizu ekvatora i onih koje imaju pravo ljeto, bilježe nižu stopu slučajeva covida-19 u usporedbi sa zemljama udaljenijima od ekvatora i onima s hladnijim vremenom, piše Live Science.
Spoznaje su se pokazale pouzdanima čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir druge čimbenike koji mogu utjecati i na širenje covida-19 i na broj prijavljenih slučajeva, poput razine urbanizacije u zemlji i intenziteta testiranja na covid-19. Ipak, autori studije naglašavaju da njihova otkrića ne znače da će ljetno vrijeme eliminirati covid-19, ali ljudima to može pomoći u borbi protiv bolesti.
Korona neće nestati tijekom ljeta
“Naši rezultati ne znače da će bolest nestati tijekom ljeta ili da neće pogađati zemlje blizu ekvatora. Umjesto toga, više temperature i intenzivnije ultraljubičasto zračenje ljeti vjerojatno će pripomoći javnozdravstvenim mjerama u suzbijanju virusa SARS-CoV-2, novog koronavirusa koji uzrokuje covid-19”, napisali su autori rada objavljenog 27. travnja u časopisu Scientific Reports.
Ubrzo nakon što je u zimu 2020. godine započela pandemija covida-19, spekuliralo se da ljetne temperature mogu donijeti olakšanje. Doista, mnogi respiratorni virusi, uključujući viruse gripe, pokazuju sezonski obrazac, vrhunac dosežu zimi i opadaju ljeti. Znanstvenici ne znaju sa sigurnošću zašto virusi slijede sezonski obrazac, ali smatra se da brojni čimbenici imaju ulogu. Na primjer, studije sugeriraju da su mnogi respiratorni virusi stabilniji i dulje se zadržavaju u zraku u hladnijim okruženjima s niskom vlagom, ističe Live Science. Ljudsko ponašanje, poput okupljanja u zatvorenom zimi, također bi moglo potaknuti prijenos virusa.
Studije u laboratorijskim uvjetima također su otkrile da visoke temperature i vlaga smanjuju preživljavanje virusa SARS-CoV-2, ali nije bilo sasvim jasno odnosi li se to i na prijenos u stvarnom životu. U novom istraživanju znanstvenici su analizirali podatke iz 117 zemalja, koristeći brojke o širenju covida-19 od početka pandemije do 9. siječnja 2021. Statističkim metodama istraživali su odnos između zemljopisne širine, što utječe na količinu sunčeve svjetlosti, kao i na temperaturu i vlažnost, te stope širenja covida-19.
“Toplina i sunčeva svjetlost smanjuju širenje virusa SARS-CoV-2”
Također su koristili podatke Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu čimbenika koji mogu utjecati na stopu zaraze covidom-19 u nekoj zemlji, poput zračnih putovanja, izdataka za zdravstvenu zaštitu, omjera starijih i mlađih ljudi te ekonomskog razvoja. Otkrili su da je svaki porast zemljopisne širine od ekvatora za jedan stupanj povezan s povećanjem broja slučajeva covida-19 od 4.3 posto na milijun ljudi. To znači da zemlja 1000 kilometara bliža ekvatoru u usporedbi s drugom može očekivati 33 posto manje slučajeva covida-19 na milijun ljudi, pod uvjetom da su svi ostali čimbenici jednaki.
“Naši su rezultati u skladu s hipotezom da toplina i sunčeva svjetlost smanjuju širenje virusa SARS-CoV-2 i prevalenciju covida-19”, navode autori studije iz Heidelberškog instituta za globalno zdravlje u Njemačkoj i Kineske akademije medicinskih znanosti u Pekingu.
Otkrića također znače da se prijetnja ponovnog oživljavanja epidemije može povećati tijekom zime, kao što se vidjelo u mnogim zemljama sjeverne hemisfere u prosincu 2020. i siječnju 2021. godine.
Autori ukazuju da je njihova studija uključivala podatke samo do 9. siječnja 2021. godine, prije nego što su se brojne inačice covida-19, uključujući sojeve koji su se prvi put pojavili u Južnoj Africi i Velikoj Britaniji, počele širiti svijetom, pa nije jasno hoće li i ti sojevi slijediti sezonalni obrazac infekcije, zaključuje Live Science.
