Poremećaj vida kod djece je moguće ispraviti samo ako se liječi u ranom djetinjstvu.
Tretman može uključivati naočale sa dioptrijom, trening ili vježbanje “lijenog” oka, često
prekrivanjem zdravog oka flasterom, sve dok zahvaćeno oko ne izgradi snagu odnosno
dok se ne poboljša vid.
Karakteristično za ambilopiju je i škiljenje ili kada dijete gleda očima ukršteno, a naziva
se strabizam. Slabovidnost može da bude uzrokovana i time što se oko ne koristi, na
primjer u slučaju urođene mrene ili djelomičnog odsustva šarenice.
Razvoj vida započinje rođenjem i nastavlja se do 8 godine života.
Uzroci slabovidnosti
Osnovni uzrok slabovidnosti kod djece je:
strabizam ili razrokost
refraktivna anomalija (dioptrija)
zamućenje očnog sočiva
Takođe, povećan faktor rizika od da se pojavi slabovidnost može da bude:
prerano rođenje
poremećaj u razvoju
nasljedni factor
Refraktivne anomalije oka
Tri osnovne refraktivna anomalije oka su kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam.
Ove tri refraktivne greške možemo da imamo u bilo kojoj životnoj dobi.
Najčešća refraktivna anomalija kod djece je kratkovidnost (miopija) i očituje se na
nekoliko načina: škiljenje ili skupljanje kapaka, prinošenje teksta ili slike jako blizu očiju i
približavanje očiju ili lica jako blizu TV ili dr. ekranima kako bi osoba mogla bolje da vidi.
Kod dalekovidnosti dijete dobro vidi na daljinu, a ne vidi dobro na blizinu. Glavobolja je
jedan od simptoma dalekovidnosti kod djece budući da se dijete trudi da samom sebi
stvori čistu sliku koju zapravo ne vidi dobro. U tom procesu zapravo radi hiperfunkciju
mišića (cilijarnog mišića) akomodacije – odnosno mogućnost oka da jasno vidi i na
blizinu i daljinu bez nošenja naočala. Ukoliko se cilijarni mišić predugo i prečesto koristi,
javlja se bol koju djeca opisuju kao bol oko oka.
Astigmatizam je anomalija oka gdje meridijani rožnjače oka nisu isto zaobljeni cijelom
svojom dužinom pa rožnjača može da izgleda pomalo ispupčeno. Kod astigmatizma
postoji jedna specifičnost koju dijete radi, a koju roditelji mogu da primjete, a to je
položaj glave kod djece dok obavljaju određene stvari.
Da bi dijete popravilo vidni ugao pod kojim je meridijan ispupčen više u odnosu na ostali
dio, ono naginje glavu na jednu stranu, a posebno ako radi nešto na blizinu (piše, čita,
crta). Kod ovakvih simptoma može da se sumnja na astigmatizam i važno je javiti se
ljekaru specijalisti.
Oštećenje vidne oštrine
Samo se vizualne informacije iz oka koje su pravilno usmjerene prenose u vizualni
centar mozga i razvija se vid oka, dok vizualne informacije iz oka koje škilji, ‘’bježi’’
ostaju neiskorištene, a vid se ne razvija. To se naziva funkcionalna slabovidnost ili
ambliopija.
Mogu biti velike razlike u lomnoj snazi očiju tako da je slika jednog oka oštra, a kod
drugog zamagljena. Vizualni centar u mozgu uspoređuje kvalitetu slika i koristi samo
informacije oštrog oka. Ono oko koje je zamućeno ostaje nerazvijeno.
Funkcionalno oštećenje vida (ambliopija) također može da bude uzrokovano
oštećenjem kapka, oka ili vidnog živca, kao što je, recimo, prirođena mrena (katarakta)
kod beba, koja sprečava prenos oštre slike u vizualno središte mozga.
Ukoliko roditelji uoče gore navedene uzroke, potrebno je dijete uputiti oftalmologu radi
uspostavljanja ispravne dijagnoze i adekvatnog tretmana. Dijete obično ne pokazuje
simptome jer dobro vidi samo jednim okom. Takođe, znakovi koji upućuju da je u pitanju
slabovidnost kod malog djeteta mogu biti strabizam ili nistagmus (drhtanje očiju).
Slabovidnost kod djece i važnost ranog pregleda vida
Ukoliko sumnjate da dijete ima jednostranu ambliopiju ili slabovidnost možete da ga
jednostavno testirate tako što ćete prvo pokriti jedno pa onda drugo oko. Pokrijte
svojom rukom djetetovo oko. Ukoliko dijete brzo sklanja ruku i negoduje, to bi moglo
biti zato što pokrivate oko dobrog vida (neambliopijsko), odnosno dijete je prisiljeno
vidjeti ambliopijskim/oštećenim okom, a dijete to ne želi zbog slabe vidne oštrine tog
oka. Tada se može sumnjati na slabovidnost.
Naravno, ovakav test nije zamjena za adekvatan pregled koji obavlja oftalmolog koji će
uspostaviti dijagnozu i uvijek savjetujemo da ukoliko imate bilo kakvu sumnju, odmah
kontaktirate svog doktora. Najbolji način za prevenciju ambliopije je testiranje vida
predškolske djece – najčešće u uzrastu od 4 godine.
Važno je opet napomenuti da se vid kod čovjeka razvija do njegove 8. godine života pa
se tako i ambliopija može potpuno izliječiti do navršenih 8 godina, zato je važna
pravovremena dijagnoza i adekvatan tretman. Zanemarivanje ovoga problema može
dovesti do ozbiljnih komplikacija pa i do potpunog sljepila.
Vrsta liječenja funkcionalne slabovidnosti (ambliopije) zavisi od njenog uzroka. Najčešći
tretman su naočale za ispravljanje refraktivnih grešaka oka, drugim riječima naočale sa
dioptrijom. Ponekad, ukoliko je potrebno, liječi se okluzija oka (središnja vena
mrežnjače)
Vrste ambliopije
Tri su vrste slabovidnosti (ambliopije):
Strabizmička ambliopija
Refraktivna slabovidnost
Deprivacijska ambliopija ili slabovidnost
Strabizmička kratkovidnost jedan je od najčešćih uzroka bolesti. Mozak ignoriše
vizualni unos informacija kod oštećenog oka, da bi izbjegao dvostruki vid. Takvo stanje
dovodi do ambliopije u tom oku (škiljenje).
Refraktivna ambliopija se takođe očituje škiljenjem. Ponekad strabizam dovodi do
neujednačene refraktivne greške u očima, uprkos savršenoj prilagodbi oka. Jedno oko
može biti kratkovidno ili dalekovidno, dok drugo oko ima bolji vid. Jedno oko takođe
može imati astigmatizam, dok drugo oko nema. Kada se to dogodi, mozak se oslanja na
bolje oko i ignoriše zamagljeni vid s drugog oka, što uzrokuje slabovidnost u tom oku.
Ova vrsta škiljenja naziva se refraktivna ambliopija (ili anisometropna ambliopija).
Deprivacijska ambliopija ili vrsta škiljenja koje se pojavljuje zato što nešto blokira ulazak
svjetlosti, primjer je urođena siva mrena. Deprivacijska slabovidnost bi trebala da se
liječi brzom operacijom mrene kako bi se omogućio normalan razvoj vida i spriječilo
njegovo oštećenje.
Liječenje ambliopije i vježbe za oči
U slučajevima refraktivne ambliopije, dioptrijske naočale ili meka sočiva doprinose tome
da se postigne normalan vid na oba oka. Obično je potrebno preklapanje ili povijanje
boljeg oka. Ovom vježbom mozak se tjera da ispravi vid u škiljećem oku odnosno
smanji slabovidnost.
Liječenje strabizmičke ambliopije ili slabovidnosti (strabizam uzrokovan neusklađenim
očima) često uključuje operaciju radi izjednačavanja očiju, nakon čega slijedi vježbanje i
upotreba očnih flastera preko dominantnog oka i očna terapija kako bi oba oka mogla
zajedno raditi jednolično.
Nakon toga potrebno je nositi očni flaster do šest sati dnevno tokom nekoliko sedmica
kako biste prisilili mozak da pravilno koristi škiljeće oko. Flaster (okluder) je potrebno
staviti preko oka, a ne na naočale kako bi se onemogućilo da oko gleda sa
strane. Dokazano je da je efekt okluzije veći ukoliko dijete radi nešto na blizinu (crtanje,
čitanje, pisanje). S obzirom na to da se djeca često opiru nošenju flastera, potrebno je
puno strpljenja i upornosti kako bi se postigao željeni efekt. Dijete koje jako slabo vidi
na nepokriveno oko više će se opirati zatvaranju dominatnog oka nego ono s boljim
vidom.
Roditeljima bi to trebalo biti znak za još veću upornost i strpljenje. Ako imate problema s
djetetom koje uklanja očni flaster, umjesto toga možete odabrati posebno dizajnirano
protetsko sočivo koje blokira ulazak svjetlosti u dobro oko. Iako su protetska sočiva
skuplja od očnih flastera i zahtijevaju određeni pregled i prilagodbu oku, mogu da
naprave znatan napredak u teškim slučajevima liječenja ambliopije, kada očni flaster ne
djeluje tako dobro.
Kod neke djece atropinske kapi za oči djeluju vrlo dobro za liječenje škiljenja. Jedna kap
u zdravo oko svaki dan može biti dovoljna da se vid ispravno koriguje. Atropin zamućuje
vid izbliza u dobrom oku, prisiljavajući vaše dijete da više koristi škiljeće oko, gdje ga
zapravo jača, a da dijete ne mora koristiti očni flaster. Prednost primjene atropinskih
kapi za oči je ta što im nije potrebna stalna budnost kako bi se osiguralo da je vaše
dijete pravilno koristi u usporedbi s očnim flasterom.
Međutim, atropin ima nuspojave koje treba razmotriti – uključujući fotosenzibilnost (jer
se zjenica dobrog oka neprestano širi).
Kako liječiti slabovidnost kod djece?
Liječenje slabovidnosti ili ambliopije se mora pažljivo pratiti, posebno uzimajući u obzir
da liječenje može izazvati slabovidnost u zdravom oku. Oštrina vida mora se mjeriti na
oba oka pri svakoj posjeti oftalmologu. Što je dijete mlađe, posjete oftalmologu treba da
budu češće. Ako liječenje ide uspješno i oštrina vida ambliopijskog oka raste, posjete
mogu biti rijeđe, ali dijete treba pratiti sve dok ne navrši 8 godina. Otprilike četvrtina
djece koja su se liječila od ambliopije imaju recidiv (vraćanje bolesti), odnosno izgubili
su oštrinu vida u prvoj godini nakon završetka liječenja. To se često dešava zbog loše
primjene propisa i tretmana.
Da li je slabovidnost moguće liječiti prirodnim putem?
Iako na internetu postoji mnogo tekstova koji govore o prirodnom ili alternativnom
liječenju slabovidnosti, ipak stručnjaci su složni u tome da ove metode nemaju previše
smisla i ne daju konkretan i siguran napredak. Osnovni princip liječenja ambliopije i dalje
ostaje adekvatan tretman okluzije, odnosno zatvaranja jačeg oka te dalji savjeti
oftalmologa.
