Prof. dr Ranko Raičević iz Društva neurologa Srbije rekao je na Pinku da dvije vrste moždanog udara mogu imati skoro neprimjetne simptome, i nabrojao faktore koji štete zdravlju i mogu dovesti do šloga.
Visok pritisak, dijabetes, pušenje ili poremećaji srčanog ritma bitno podižu rizik od nastanka moždanog udara, rekao je on. Simptomi mogu biti neobični, ili potpuno neprimijetni pa se neki od moždanih udara otkriju tek na analizama zbog drugih zdravstvenih problema. Ponekad ih ljekari tada otkriju i više!
– Postoji značajan broj tihih moždanih udara, tek nekom dijagnostikom zbog drugih problema na skeneru ili magnetnoj rezonanci vidimo značajne promjene, možda i višestruke. Prevencijom može ne samo da se spriječi, već i da se smanji rizik dobijanja moždanog udara. Američka administracija navodi hipertenziju i poremećaj srčanog ritma, kontrolom tih parametara smanjila je za 40 posto tokom pet godina rizik. Značajna je i ušteda ako se bavimo prevencijom, čuvamo živote i taj novac preusmjeravamo na liječenje drugih bolesti ili dalji razvoj same neurologije – rekao je on.
– Moždani infarkt je nešto što je kao srčani infarkt, propadanje parenhima zbog začepljenja krvnog suda. Postoji i druga vrsta, to je kada pukne krvni sud i krv ističe u lobanju. To je hemoragijski moždani udar, faktori rizika za oba su isti – visok pritisak, šećerna bolest, poremećaj srčanog ritma, začepljenja kao što je ateroskleroza, sastav proteina, pušenje, zloupotreba alkohola ili opojnih sredstava među mlađom populacijom… Ima i rijeđih faktora, genetskih, vezanih za zgrušavanje krvi – rekao je on.
Ako posumnjamo na moždani udar, najvažnije je da odemo kod ljekara odmah jer samo nekoliko sati može napraviti razliku između života i smrti, ili potpunog oporavka.
– Hitno je to stanje, potencijalno ugrožava život a toliko smo napredovali u nauci da ga možemo spektakularno riješiti. Krvni sudovi mozga su veliki, mi kateterom možemo da uđemo u lobanju, uhvatimo tromb i napravimo rekanalizaciju, da spriječimo dalje oštećenje. Uglavnom je šest sati rok u kojem možemo da popravimo kvar – rekao je on.
Simptomi koji će ukazati na problem su brojni, i važno je da ih svi zapamte, rekao je on.
– Naročito glavobolja, pa povišen pritisak, utrnulost ili slabost polovine tijela, vrtoglavica, dupla slika, osjećaj težine ili poremećaj govora, to je alarm da odmah krenete u ambulantu – rekao je on.
Iskusni neurolog će uz pomoć igle, čekića i lampice utvrditi da problem postoji, a skener ili magnetna rezonanca će to samo potvrditi, rekao je on.
– Mozak je najkompleksnija mašina, sve naše znanje sticano tokom govor kod većine u lijevoj, ako dođe do oštećenja oduzima se desna strana i govor se oštećuje. Mali mozak je sjedište kontrole finih pokreta, mi zahvaljujući malom mozgu znamo gdje nam je čaša na stolu. Naljutiće se druge kolege, ali neurologija je nauka nad naukama, sve što dobijamo iz spoljnog svijeta ili zamislimo da uradimo, odvija se u mozgu – rekao je on.
Prof. dr Raičević ponovio je da bi se trebalo javljati na redovne preglede i kontrole, naročito u doba pandemije, da se stanje ne bi pogoršavalo.
– Korona nam je pokazala da je multisistemska bolest. Najprije smo se fokusirali na pluća, ali smo onda vidjeli da je ključni poremećaj koagulacije, zgrušavanja i razređivanja krvi. Javljaju se ugrušci u mozgu, bubrezima, srcu… Dolazi do komplikacija i najgorih ishoda – rekao je prof. dr Raičević.
– Ogroman je problem neredovan odlazak na kontrole ili preglede. Zahvalio bih se pacijentima koji su imali strpljenje da dolaze u trenutku kada je veći deo medicinskog sistema bio u kovid režimu. Mi već sada imamo pacijente koje ne možemo riješiti ambulantno, to su stotine hiljada pacijenata koji su sada za bolničko liječenje. Ti ljudi čekaju, na preglede, na promjenu terapije – rekao je on, piše “Srbija Danas“.
