Prvi simptomi da se u tijelu nalazi daleko previše vode od potrebne količine su glavobolja, mučnina, grčevi. Javljaju se i otežano disanje u ležećem položaju zbog nakupljanja tekućine u plućima (stanje se poboljšava u sjedećem), glavobolja uzrokovana pritiskom edema na mozgu, povraćanje, konvulzije, povećan krvni tlak, otečene ruke i noge… U najtežim slučajevima javlja se gubitak svijesti, koma i smrt.
– Hiperhidracija podrazumijeva ekstremno unošenje vode u organizam u veoma kratkom vremenu za razliku od nekih patoloških stanja organizma u kojima je smanjeno izlučivanje vode iz tijela, a dovodi do slične simptomatologije. U slučaju hiperhidracije podrazumijeva se namjerno unošenje većih količina vode iz različitih razloga – rekla je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba.
– Nakon konzumacije veće količine vode, ista brzo prolazi iz želuca jer nema energetsku vrijednost, ima tek nešto malo elektrolita i jurne krvotokom prema bubrezima radi izlučivanja. Bubreg ima svoj kapacitet izlučivanja tekućine urinom, procjenjuje sa na oko 1 litru / h, ali ne više, stoga ako je priljev vode u satu veći od njegovog kapaciteta bubreg nije u mogućnosti kompenzirati veliki priljev vode – pojasnila je.
‘Dolazi do razrjeđenja tjelesnih tekućina unutar i izvan ćelije’
– U slučaju prekomjernog unošenja vode bez elektrolita u tijelo pojavljuje se hipotonijska hiperhidracija pri čemu dolazi do hemodilucije tj. razrjeđenja tjelesnih tekućina unutar i izvan stanice. Međutim, jednako važan posljedični poremećaj je smanjenje koncentracije svih tvari u tim tekućinama, prvenstveno natrija ispod 120/mola/l – kazala je ova liječnica.
– Liječenje se provodi restrikcijom unosa vode, davanjem elektrolita, koncentrirane otopine glukoze uz koju ako je potrebno i inzulin. U svakom slučaju u svemu, pa i u pijenju vode, moramo biti umjereni i slušati svoj organizam da li nam daje osjećaj žeđi ili ne, ne potiskivati osjećaj žeđi nego mu udovoljiti uzimanjem tekućine pravovremeno – dodala je.
– Za normalne tjelesne funkcije važna je ravnoteža vode i tjelesnih tekućina u organizmu koju reguliraju koža i bubrezi. Bilanca vode ovisi o njezinu unosu (hranom i pićem), proizvodnji (metabolička voda) i izlučivanju (mokraća, feces, znojenje, isparavanje kod disanja). Premali unos vode uzrokuje negativnu bilancu vode (dehidracija) u organizmu, koja, ovisno o stupnju, izaziva smetnje, pa i smrt ako je gubitak od 15 posto. Manji gubici uzrokuju suhoću usana i usta, suhu kožu, glavobolju, manjak koncentracije, smetnje mentalnih funkcija, rada bubrega (manje lučenje mokraće), probavnog sustava i srca – pojasnili su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
– Rijetko se događa, ali i prevelik unos vode u kratkom vremenu, obilna i brza konzumacija (hiperhidracija) nije dobra, jer dovodi do neravnoteže elektrolita u tjelesnim tekućinama, koja uzrokuju smetnje – naglasili su.
Koliko vode popiti?
Ljudsko tijelo prosječno se sastoji od 65 do 70 posto vode, no to se s godinama starosti polako smanjuje. Da bi bili zdravi i dobro se osjećali, neophodno je održavati tu razinu, odnosno unositi dovoljno tekućine u tijelo, ali nikako ne previše.
– Potrebe za vodom ovise o količini unesene hrane i tjelesnoj masi, dobi i tjelesnoj aktivnosti. Dnevno se u umjerenoj klimi u prosjeku preporučuje piti 0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase – pojasnili su u HZJZ-u koliko vode popiti.
Naveli su primjer: ‘Osoba koja ima 50 kilograma, treba piti dnevno 1,5 L (0,3 dl vode x 75 kg) vode, a osoba koja ima 75 treba piti 2,25 L (0,3 dl vode x 75 kg) vode na dan.
– Potrebe za vodom povećane su kod pojačane tjelesne aktivnosti ili vježbanja, kod visokih temperatura zraka, posebice ljeti. Vodu treba piti kroz cijeli dan, jer nam se naš osjet žeđi javlja uvijek s odgodom u odnosu na stvarnu potrebu organizma za tekućinom. Kad osjetite žeđ, već ste lagano dehidrirali – napomenuli su.
– Voda sudjeluje u razgradnji i apsorpciji hrane i olakšava probavu, oslobađa organizam od štetnih tvari, izvor je tijelu važnih minerala i elektrolita, regulira tjelesnu temperaturu, služi kao štitnik organa i tijela (zglobova, oka i posteljice nerođenog djeteta u trudnoći) te održava kožu zdravom i usporava starenje – dodali su, piše “24sata“.
