o što je sezona leda i niskih temperatura iza nas, ne znači da su nestale sve opasnosti. Ljeti se možemo isto tako razboljeti, ali postoje stvari koje je potrebno posebno izbjegavati, a upravo te savjete donosimo u nastavku teksta
TOPLINSKI UDAR I ISCRPLJENOST TOPLINOM – OGRANIČITE BORAVAK NA SUNCU
Visoke temperature nisu samo neugodne, već i opasne a potencijalno smrtonosne, a velik broj ljudi upravo tijekom ljeta završi na hitnom odjelu radi ovih stanja. Ovo su dva najopasnija stanja vezana za vrućinu, a kada se jave tijelo se ne može rashladiti samo nakon dugotrajne izloženosti toplinama. Dr. Kim Knowlton sa sveučilišta Columbia navodi kako se ovo stanje lako može spriječiti – potrebno je samo izbjegavati izloženost vrućini u najtoplijem dijelu dana pa pokušajte sve obaveze rasporediti tako da ih možete obaviti ujutro ili navečer. Važno je i tijekom vrućih dana kontaktirati prijatelje i obitelj kako biste provjerili da su dobro. Na ove stvari trebate obratiti pažnju:
Visoka temperatura tijela
Ubrzan puls
Vruća koža
Glavobolja i vrtoglavica
Jako znojenje
Mučnina
Grčenje mišića
BLAGA I OZBILJNA DEHIDRACIJA – NE ZABORAVITE NA UNOS TEKUĆINE
Dehidracija predstavlja poremećaj odnosa unosa i gubitka vode, a do nje mogu dovesti jači proljevi i povraćanja, povišena tjelesna temperatura, prekomjerna toplina praćena jakim znojenjem i/ili porastom tjelesne temperature, smanjeni unos vode iz bilo kojega razloga. Dovoljna količina vode bitna je za procese regulacije tjelesne temperature koji su pogotovo značajni ljeti. Znojenjem dnevno možemo izgubiti oko tri četvrtine vode, stoga je potrebno prilagoditi unos vode novim zahtjevima ljetnog vremena. Tijekom vrućih ljetnih mjeseci potrebno je uzimati više tekućine, izbjegavati ekstremna izlaganja jakom suncu te teške fizičke poslove u uvjetima visoke temperature okoline. Osim što biste trebali piti više vodu, ovu dragocjenu tekućinu možete konzumirati i putem namirnica koje su bogate vodom – voćem i povrćem. Najlakši način provjere jeste li dehidrirali ili ne je tako da provjerite boju mokraće. Ona bi trebala biti što svjetlija.
Dva česta i na prvu bezopasna simptoma upućuju na zarazu delta-sojem
OPEKLINE OD SUNCA – NE ZABORAVITE NA KREMU SA ZAŠTITNIM FAKTOROM
Osobe svijetle pigmentacije kože, svijetlih očiju i svijetle kose, UV zrake dovode do opeklina, crvenila, bolnosti i otoka kože, ako se koža prekomjerno izlaže suncu i ako nije pružena adekvatna zaštita. Opekline od sunca se mogu zadobiti čak kod prisutne naoblake i na visokim planinama. Naravno, nisu u opasnosti samo osobe svjetla puti već svi koji se predugo izlažu suncu bez potrebne zaštite. Osim opeklina, možete računati na ubrzanu pojavu bora, suhu kožu i mrlje od sunca, ističu stručnjaci Američkog udruženja ua hranu i lijekove, te navode i kako se povećava rizik od razvoja raka kože, koji je iznimno opasan. Kod opeklina kože zbog prejakog učinka sunca, uvijek se razvija crvenilo, svrbež, peckanje i bolnost kože. Ako je opeklina intenzivnija, postoji mogućnost razvoja otoka i mjehura.
„Od velikog je značenja prevencija razvoja opeklina zaštitom kože odjećom i korištenjem preparata s visokim zaštitnim faktorom. Svaki dio tijela može razviti opekline, uključujući vlasište (kod osoba bez kose), uške, nos, i usnice. Vjeđe, pa čak i oči mogu biti oštećene te razvijaju bolnost i osjećaj “pijeska u očima”. Svakako se liječniku treba obratiti u slučaju zadobivanja opeklina veće površine tijela i ako su opekline popraćene groznicom, jakom bolnosti, glavoboljom, konfuzijom i povraćanjem te pojave gnoja unutar mjehura, ili sukrvice. Pucanjem mjehura otvara se ulazno mjesto za bakterije i razvoj bakterijske infekcije, što uključuje bol i crvenilo.“, pojasnila je Dr.sc. Ivana Nola, spec. dermatovenerologije za portal Ordinacija.hr. U slučaju razvoja opekline, treba prekinuti s bilo kojim oblikom izlaganja suncu, a same opekline možemo spriječiti, jasno, pravilnim i ne pretjeranim izlaganjem sunčevim zrakama.
OZLJEDE U VODI – UVIJEK BUDITE PAŽLJIVI
Naravno da se ništa ne veže bolje uz ljeto od pomisli na bazen ili plivanje u moru, ali i plivanje može nositi puno rizika, od infekcija do ozljeda pri ronjenju ili čak suhog utapanja kod djece.
O suhom utapanju govorimo ako osoba umjesto zraka udahne vodu u pluća, a ljeti su djeca u posebnoj opasnosti. „Pluća se od ulaska vode u njih brane refleksnim mehanizmom kašlja, ali se ostali simptomi mogu razviti i do 24 sata nakon štetnog događaja“ napominje dr.med. Sanja Škrnički. Nova je informacija da se broj ozljeda lako može povećati i radi upotrebe mobitela – sve više odraslih osoba stalno gleda u ekran mobitela što ih može onemogućiti da pozorno prate svoje dijete. Stručnjaci savjetuju da kad god je dijete u vodi, jedna odrasla osoba na njega mora paziti.
Dok ne nauče plivati, najbolje je da nose sigurnosni prsluk. On je dobrodošao i tijekom vožnje na čamcima ili drugim plovilima, i to ne samo kod djece Kako bi rizik od utapanja bio što manji, poštujte mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulazite postupno u vodu, plivajte u društvu, ne skačite u vodu, posebno ne na glavu, ne zadržavajte dugo dah pod vodom. Ne ulazite u vodu odmah nakon obroka, neka prođu barem dva sata. Ako ronite na dah, ne pretjerujte i nemojte roniti sami.
Iznenadni prijelazi u dubinu, struje, virovi, neravno i mutno dno najveća su opasnost kupanja u rijekama i jezerima, prenosi ordinacija.vecernji.hr.
