Tokom srčanog udara dolazi do prekida dotoka krvi koja snabdijeva srce kiseonikom i srčani mišić počinje da odumire.
Koronarna arterijska bolest (CAD) je glavni uzrok srčanog udara. Manje čest uzrok je ozbiljan grč ili iznenadna kontrakcija koronarne arterije koja može da zaustaviti dotok krvi u srčani mišić, piše CDC.
Simptomi mogu da se pojave i mjesec dana prije nego što dođe do infarkta. Zbog toga je važno da takve simptome ne ignorišete, jer bi to moglo ozbiljno da vam ugrozi zdravlje i dovede vas u situaciju kada vam život može biti u pitanju.
Glavni simptomi srčanog udara
Bol u grudima ili nelagodnost – Većina srčanih udara uključuje nelagodu u sredini ili na lijevoj strani grudnog koša koja traje duže od nekoliko minuta ili koja nestaje i vraća se. Nelagoda se može osjećati kao neprijatan pritisak, stezanje ili bol.
Osjećaj slabosti, vrtoglavice ili nesvjestice – ovaj osjećaj takođe može da prati i znojenje.
Bol ili nelagoda u vilici – ovaj osjećaj može da se javi i u vratu ili leđima
Bol ili nelagoda u rukama – javlja se u jednoj ili obje ruke ili u predjelu ramena.
Kratak dah – ovu pojavu često prati nelagoda u grudima, ali otežano disanje može da se desi i prije nelagode u grudima.
Drugi simptomi srčanog udara
Simptomi srčanog udara mogu da uključuju neobičan ili neobjašnjiv umor i mučninu ili povraćanje. Žene češće imaju ove druge simptome.
Od hroničnog umora pati 70 posto žena, ali ako se nikada ranije nisu susrele sa ovim stanjem, on može da bude jedan od glavnih simptoma koji ukazuje na predstojeći srčani udar.
Iako i muškarci mogu da budu u opasnosti, istraživanja su pokazala da je to češća pojava kod žena.
Manifestuje se kao nedostatak energije i motivacije. Jednostavne aktivnosti poput raspremanja kreveta ili tuširanje mogu da se učine nemogućim u ovoj situaciji.
Bol u predjelu trbuha je primijećena kod 50 posto slučajeva srčanog udara. Mučnina, osjećaj nadutosti ili „nervoza“ želuca su simptomi koji će se pojaviti i kod žena i kod muškaraca.
Ovakav bol je najčešće ponavljajući, pojavi se, pa nestane, pa se ubrzo ponovo pojavi. Tada osoba nije u u stanju da obavlja bilo kakvu fizičku aktivnost.
Pojedine faktore rizika ne možete da kontrolišete, kao što su godine ili porodična historija, spol i rasa. Ali možete preduzeti korake da smanjite rizik promjenom faktora koje možete da kontrolišete, a to su najčešće gojaznost, visok nivo holesterola, pušenje, konzumiranje alkohola ili stres, piše Healthline. prenosi “N1“.
