Oni koji dodatni sat, dobijen pomjeranjem kazaljki, iskoriste za provod ili spavanje, ne žale se na tu praksu. Ipak, ima i onih koji vjeruju da pomjeranje časovnika dva puta godišnje mijenja i biološki ritam i utiče na zdravlje ljudi. Najnoviji zahtjev da se to ukine stiže iz Evropskog parlamenta.
Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 31. oktobra. U tri sata, kazaljku na satu bi trebalo pomjeriti jedan sat unazad čime ćemo “dobiti” jedan sat više. Iako se mnogo raspravljalo o tome da li je zimsko i ljetno računanje vremena potrebno, ukidanje se neće dogoditi ove godine.
Loše utiče na bioritam, povećava broj saobraćajnih nezgoda, remeti odnose u porodici, samo su neki od argumenata kojima 70 poslanika Evropskog parlamenta zahteva ukidanje direktive Evropske komisije o pomeranju kazaljki na satu dva puta godišnje.
Sve je više dokaza da pomjeranje sata s ljetnjeg na zimsko računanje vremena i obrnuto može ostaviti ozbiljne posledice na zdravlje organizma.
Pomjeranje kazaljki na satu remeti i naš unutrašnji sat
Doktor Džozef Takaši i njegov tim su još 1997. godine otkrili gen koji diktira naš unutrašnji sat, prenosi University of Texas Southwestern Medical Center. Pomoću takvih gena svaka stanica u našem tijelu prati vreme što znači da poremećaji u svakodnevnoj rutini mogu narušiti njihovu ravnotežu. Stres koji izaziva pomjeranje sata može da izazove nesanicu, pa i probleme sa pamćenjem.
Neraspoloženost i depresija
Tokom jeseni i zime većina nas provodi više vremena u zatvorenim prostorima. Kada završimo s radnim vremenom dočeka nas mrak što znači da provodimo manje vremena na suncu i tako stvaramo manje vitamina D. Nizak nivo vitamina D povezane su s pojavom depresije, umora, lošeg raspoloženja, ali i slabijih kostiju i boli u mišićima.
Nedostatak dnevne svjetlosti koje donosi zimsko računanje vremena može dovesti do pojave brojnih problema mentalnog zdravlja, ali i sezonske depresije. Jedan dodatni sat dnevne svjetlosti koji imamo na letnjem računanju vremena mnogo nam znači, kako za raspoloženje tako i zdravlje.
Manje dnevnog svijetla čini nas umornijima
Jednom kada sunce počne zalaziti, naše tijelo počinje da stvara melatonin. Melatonin je hormon zbog kojeg postajemo umorniji, pa nam se spava što je korisno kada želimo da idemo na počinak, ali nikako nije poželjno da se dogodi dok smo još na poslu. Istraživanja su pokazala da je zimsko računanje vremena je izazvalo 11 posto više depresivnih epizoda nakon pomjeranja sata, što pokazuje koliko nam sunčeva svijetlost pomaže u održavanju mentalnog zdravlja, piše “Srbija danas“.
