Procjene kažu da više od pola milijuna ljudi u Hrvatskoj boluje od dijabetesa, a stopa smrtnosti od ove bolesti je među najvišima u Europi. Prema podacima CroDiab registra u 2020. godini u Hrvatskoj je registrirano 310.212 osoba s dijabetesom. No s obzirom na to da do dijagnoze dijabetesa tipa 2 bolesti, koji je ujedno i najčešći tip, obično u prosjeku prođe i do sedam godina, a procjenjuje se da oko 40 posto svih slučajeva nije dijagnosticirano te da je ukupan broj osoba s dijabetesom u Hrvatskoj veći od 530.000. U slučaju neliječenja ili neadekvatnog liječenja razvijaju se ozbiljne i potencijalno smrtonosne komplikacije.
Dijabetes je kronična bolest i doživotno se mora kontrolirati: uzimanjem različitih vrsta tableta, uzimanjem inzulina ili drugih injektibilnih terapija, redovitom tjelesnom aktivnosti,· praćenjem razine šećera u krvi i zdravom prehranom.
Dijabetes tipa 2 javlja se u 90 posto slučajeva, a razvija se najčešće kod odraslih i napreduje s vremenom. Većina oboljelih od dijabetesa tipa 2 stvara promijenjene ili čak normalne količine inzulina, ali zbog poremećaja u stanicama jetre i mišića dolazi do otpornosti na djelovanje inzulina i ako se ne liječi, komplikacije mogu biti vrlo opasne.
Jedna krvna grupa stavlja vas u rizičnu skupinu za nastanak dva najopasnija karcinoma
DIJABETIČKI VREMEPLOV
Što se s dijabetesom i inzulinom događalo kroz povijest, otkriva kroz 20 činjenica predsjednica HSDU-a, mag. soc. geront. Zrinka Mach.
1. Šećerna bolest ima dugu povijest koja seže sve do antike. Međutim, tijekom tog razdoblja, zbog slabog poznavanja anatomije, patofiziologije i nedostatka dijagnostičkih alata, bolest je ostala izuzetno zbunjujuća za liječnike.
2. Kanadski tim znanstvenika koji su činili Fredrick G. Banting, Charles H. Best, J. J. R. Macleod i James B. Collip otkrio je 1921. godine inzulin. Oni su uspješno izolirali inzulin iz gušterače psa, čime je započelo stoljeće revolucionarnih inovacija u skrbi osoba sa šećernom bolešću i od tada su spašeni mnogi životi.
3. Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog na rođendan Fredricka G. Bantinga
4. Inzulin je u početku bio nazvan isletin da bi kasnije bio preimenovan u inzulin kao izvedenica riječi insula, što znači otok.
5. Leonard Thompson, četrnaestogodišnji dječak, prva je osoba sa šećernom bolešću koja se liječila inzulinom. Nakon primanja injekcija inzulina u siječnju 1922. godine, šećer u krvi mu pada, nestali su ketoni u urinu, počeo se osjećati bolje, spašen je od moguće smrti. Živio je još 13 godina, a preminuo je od upale pluća u 27. godini. Slična je priča i o Elizabeth Hughes Gossett (1907. – 1981.). Kćeri američkog političara Charlesa Evansa Hughesa, Elisabeth, dijagnosticirana je šećerna bolest u dobi od 11 godina, a u kolovozu 1922. počela je koristiti inzulin. Preživjela je, završila fakultet, udala se, rodila troje djece i iznenada umrla od srčanog udara u 74. godini.
Postoje namirnice koje mogu smanjiti rizik od razvoja dijabetesa – konzumirate li ih?
6. Sir Frederick G. Banting i J. J. R. Macleod za otkriće inzulina 1923. godine dobivaju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, koju su odlučili podijeliti sa suradnicima Bestom i Collipom. Nakon toga još su tri Nobelove nagrade dodijeljene znanstvenicima za rad na inzulinu. Frederick Sanger dobio je Nobelovu nagradu 1958. godine za otkriće strukture molekule inzulina, Dorothy Crowfoot Hodgkin dobiva 1969. Nobelovu nagradu za opis trodimenzionalne strukture inzulina, a 1977. godine Nobelova nagrada dodjeljuje se Rosalyn Sussman Yallow za radioimunoanalizu inzulina.
7. 1923. godine započinje komercijalna proizvodnja inzulina, čime on postaje dostupan za široku potrošnju.
8. Od otkrića inzulina do danas učinjeno je mnogo u razumijevanju i liječenju šećerne bolesti, a jedna od najvažnijih godina je i 1955., kada se oralni hipoglikemici počinju upotrebljavati u liječenju.
9. Početkom 60-ih godina 20. stoljeća počinje nova era u razumijevanju šećerne bolesti. Istraživačima postaje jasno da postoji nekoliko vrsta šećerne bolesti, pri čemu je šećerna bolest tipa 2 najzastupljenija. Inovacije u medicini od tada su usmjerene na rješavanje različitih karakteristika različitih vrsta dijabetesa i na razvoj lijekova, posebno za liječenje dijabetesa tipa 2.
10. Godine 1963. dr. Arnold Kadish razvio je prvu inzulinsku pumpu. Nažalost, malo se pozornosti posvetilo Kadishovu uređaju zbog njegove nepraktičnosti za svakodnevnu upotrebu, odnosno njegove veličine slične „vojnom ruksaku“. Devedesete godine prošlog stoljeća predstavljaju novu eru u razvoju inzulinskih pumpi, kada je započela proizvodnja funkcionalnijih pumpi s boljim performansama i prihvatljivih osobama sa šećernom bolešću.
11. Prvu transplantaciju gušterače u čovjeka izveli su 1966. godine William Kelly i Richard Lillehei sa Sveučilišta u Minnesoti.
12. Jedan od najvrjednijih tehnoloških pronalazaka u zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću jest glukometar. Prvi glukometri proizvedeni su početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Bili su veliki, komplicirani za upotrebu i skupi te su se koristili uglavnom u bolnicama. Glukometri za „kućnu“ uporabu na tržištu se javljaju početkom 80-ih godina prošlog stoljeća.
13. U 1982. godini inzulin postaje prvi terapijski protein stvoren pomoću tehnologije rekombinantne DNA. Ovaj je „humani inzulin“ identičan inzulinu koji proizvode naša tijela, visoko je pročišćen i može se proizvoditi u neograničenim količinama, što uvelike proširuje pristup osobama sa šećernom bolešću.
14. Jednostavnije i sigurnije apliciranje inzulina započelo je 1985. godine s pojavom inzulinske štrcaljke/pena. Velike staklene štrcaljke zamjenjuju se inzulinskim štrcaljkama, čime se poboljšava kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću te im se omogućava da na diskretan i precizan način ubrizgaju odgovarajuću dozu inzulina kada je to potrebno.
Često vas muči nesanica i budite se tijekom noći? Evo što stručnjaci uvijek rade kad ne mogu zaspati
15. 1996. sintetizirani su prvi analozi inzulina, u kojima su malim strukturnim promjenama u redoslijedu aminokiselina u molekuli inzulina postignute značajne promjene njegovog djelovanja
16. Američka agencija za hranu i lijekove 1999. godine odobrila je prvi uređaj za kontinuirano praćenje glukoze (CGM), tj. za očitavanje razine glukoze u krvi, što daje nadu osobama s dijabetesom koje žele steći veću kontrolu nad svojim zdravljem.
17. 2000. godine izvedena je prva transplantacija otočića gušterače
18. Sveučilište u Cambridgeu 2013. godine razvija umjetnu gušteraču koja spaja tehnologiju inzulinskih pumpi s kontinuiranim praćenjem glukoze.
19. Više od 3000 godina liječnici su ispitivali uzroke i liječenje šećerne bolesti, ali je najveći napredak postignut tijekom posljednjih dvaju stoljeća zahvaljujući razvoju kemije, fizike i farmakologije. S obzirom na to da biotehnologija pomaže medicini da napreduje, nitko ne zna što će donijeti budućnost.
20. Sigurni smo samo u jedno: povijest šećerne bolesti još uvijek se piše, prenosi ordinacija.
