– Odgovaram im da se radi o “pokretnoj meti” i da ne postoji specifični organ putem kojeg se on može izolirati, vidjeti putem snimki, biopsije ili nekog drugog testa – kaže Moday.
Ipak, postoje signali koji otkrivaju da je vaš imunološki sistem oslabljen i da biste trebali uložiti dodatni trud da ga ojačate, piše cnbc.com.
Često ste bolesni i potrebno vam je više vremena za oporavak
Nekoliko prehlada tokom godine i nije nešto oko čega bi se trebali zabrinjavati, ali ako se one stalno vraćaju i simptomi ne prolaze sedmicama, može biti u pitanju slab imunitet.
Imunološki sistem uključuje barijere koje će štetne tvari držati dalje od organizma, a te komponente opet uključuju: refleks kašlja koji nam pomaže da izbacimo ono što iritira grlo, produkcija sline koja će zarobiti bakterije i male čestice te će pomoći da izađu iz tijela, želučanu kiselinu koja će uništiti sve mikrobe koji ulaze kroz hranu i vodu u organizam.
Stalno ste pod stresom
Određeni nivoi stresa mogu biti i dobri za imunološki sistem, pa će tako stres u saobraćaju potaknuti tijelo da proizvodi odbrambene mehanizme isti tren, a upravo će tako on pomoći da se imunološki sistem u kratkom roku.
S druge strane, hronični stres može biti loša vijest i tako oslabiti imunološki sistem što će voditi do povećanih infekcija i sporog oporavka od bolesti. Studije su također pokazale kako česte epizode stresa mogu pojačati autoimune bolesti poput artritisa, a tu su i alergijske reakcije poput ekcema i astme.
Često imate herpes na usni
Virusi koji uzrokuju pojavu herpesa će ostati u tijelu kada ga jednom dobijete. Ipak, kada ste pod velikim stresom ili je slab imunitet, virus se može replicirati i ponovo se aktivirati. Upravo česte reinfekcije znače da imunološki sistem treba dodatnu pomoć.
Uzimate lijekove koji slabe imunološki sistem
Puno važnih lijekova koji se koriste pri liječenju raka hemoterapijom, koji preveniraju odbacivanje transplantiranog organa ili za liječenje autoimunoloških bolesti, mogu utjecati na imunitet.
Kortikosteroidi, lijekovi koji se koriste za alergije, astmu ili neke druge imunološke bolesti mogu također utjecati na slabljenje imuniteta.
Čak i historija čestog korištenja antibiotika može dovesti do oštećenja mikrobioma u probavnom traktu, što isto tako može utjecati na imunološki sistem.
Evo nekoliko jednostavnih načina kako možete ojačati imunološki sistem:
Nahranite ga: on zahtijeva puno namirnica bogatih antioksidantima, a to se posebno odnosi na voće i povrće, posebno ono bogato vitaminom C. Ne zaboravite unositi dosta zelenog lisnatog povrća poput kelja, špinata i brokule. Cink i selen su također jako važni za jačanje imuniteta, a možete ih pronaći u orašastim plodovima, sjemenkama i mesu. Gljive su pune selena i vitamina B, a oni su važni za besprijekoran rad imuniteta. Uz to su pune polisaharida, molekula koje jačaju imunološki sistem.
Prema objavama naučnika u časopisu “European Journal of Nutrition”, dnevna konzumacija jogurta može ojačati imunološki sistem zbog toga što sadrži bakterijske kulture Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus. Uz to nudi dobre količine kalcija, vitamina B i D te drugih nutrijenata koji djeluju na imunološki sistem.
Ne izbjegavajte sunce: nedavno su naučnici otkrili da se imunološki sistem u tijelu ne može aktivirati bez vitamina D. Možemo reći kako on ima tri središnje funkcije: regulira imunološki sistem (odbrambene sposobnosti tijela), regulira rast ćelija (što je pogotovo važno kada su u pitanju maligne bolesti, ali i liječenje kožnih oboljenja, poput ekcema i psorijaze) te regulira hormonalnu ravnotežu.
Ako želite povisiti nivo vitamina D u organizmu ljekari preporučuju najviše 15 minuta izlaganja sunčevim zrakama bez nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom. Na taj ćete način sintetizirati otprilike 90 posto dnevne potrebe organizma za ovim vitaminom, a ostatak možete dobiti iz dodataka prehrani ili hrane. Masna riba, kao što je losos, tuna, skuša, pastrmka ili sardina, su bogat izvor vitamina D.
Važno je dovoljno spavati: kvalitet i dužina sna imaju veliki utjecaj na imunološki sistem i njegovu otpornost.
Prestanite pušiti: ovo je svima jasno, ali je dobro zapamtiti da i pasivno pušenje djeluje jednako kancerogeno. Oštećenja koja on stvara na tkivu pluća, dovodi ih u stanje da se stalno moraju obnavljati.
Ograničite izlaganje stresu: hronični stres igra veliku ulogu kada je naše zdravlje u pitanju, a osobe koje su mu često izložene imaju i veće šanse da će kod njih doći do upala. Protiv stresa se možemo boriti disanjem, meditacijom, tjelesnom aktivnošću, prenosi Faktor.
