Visina pojedincima može donijeti brojne prednosti, ali ta privilegija ima svoju cijenu. Po novom istraživanju natprosječna visina povezana je s rizikom od nastanka brojnih bolesti, od proširenih vena do oštećenja perifernih živaca.
Međunarodni tim istraživača povezao je visinu, u genetskom i fizičkom smislu, s prisutnošću više od hiljadu kliničkih vrijednosti u više od 280.000 odraslih ljudi i tako potvrdio sumnje da bi visina mogla biti činilac rizika za razvoj brojnih bolesti, piše portal ScienceAlert.
“Koristeći primijenjene genetske metode, pronašli smo dokaze da je natprosječna visina odraslih povezana s više od 100 kliničkih vrijednosti, među kojima su i stanja koja mogu imati znatan negativan uticaj na kvalitet života, poput periferne neuropatije, venskih ulkusa (rana na donjem dijelu nogu) koje uzrokuje slab protok krvi kroz vene ili hroničnu vensku insuficijenciju”, kazao je glavni autor studije Sridharan Raghavan iz medicinskog regionalnog centra Rocky Mountain u SAD-u, prenosi Poslovni.hr.
“Zaključili smo da bi natprosječna visina mogla biti dosad neprepoznat faktor rizika za razvoj određenih zdravstvenih stanja kod odraslih.”
Naučnici već neko vrijeme znaju da su vrlo visoki ljudi izloženi većem riziku od razvoja nekoliko vrsta raka, ali i stanjima poput puknuća aorte i plućne embolije.
Dodaju da ni vrlo niski ljudi ne prolaze bez određenih zdravstvenih posljedica. Oni su skloniji srčanim bolestima, moždanom udaru, bolestima jetre i poremećajima mentalnog zdravlja.
Još uvijek nije jasno jesu li ove zdravstvene poteškoće direktno povezane sa samom visinom ili su rezultat drugih vanjskih činilaca kao što su loša prehrana i štetni sociološko kulturološki utjecaji, koji takođe mogu uticati na nečiji stas.
Naučnici su u ovoj analizi koristili genetske podatke iz kliničkih zapisa više od 200.000 odraslih bijelaca i 50.000 odraslih afroamerikanac iz američkog programa za ratne veterane.
Koristeći metodu povezivanja gena s prisutnošću bolesti, tim stručnjaka pokušao je povezati više hiljada genetskih varijacija za koje se zna da utiču na visinu čovjeka, s više od hiljadu simptoma povezanih s raznim bolestima.
Slično poređenje napravljeno je i s izmjerenom visinom, koja je u prosjeku iznosila 176 centimetara.
S obzirom na to da se u ranijim istraživanjima, koja su koristila slične metode, proučavalo samo pedesetak znakova i puno siromašnija genetska baza podataka, ovo istraživanje smatra se dosad najvećom studijom te vrste.
Njeni rezultati idu u prilog ranijim podacima istraživanja koja su otkrila da su visoki ljudi manje podložni kardiovaskularnim stanjima poput hipertenzije, hiperlipidemije i koronarne bolesti srca, ali su istovremeno skloniji fibrilacijama atrija i proširenim venama.
Na popis stanja kojima su skloniji visoki ljudi dodali su infekcije kože i kostiju i perifernu neuropatiju – vrstu oštećenja živaca ekstremiteta.
Naučnici su u sklopu ovog istraživanja u obzir uzeli i ulogu koju bi u svemu mogao odigrati spol. Otkrili su da su visoke žene sklonije astmi i nespecifičnim poremećajima perifernih živaca od visokih muškaraca.
Povezivanje čvršćih veza između gena za visinu i različitih patoloških znakova smanjuje mogućnost da za bolesti možemo okriviti vanjske činioce ili pak uticaj tjelesne težine, ali i dalje ne objašnjava na koji su način geni za visinu povezani s nastankom bolesti.
Daljnja istraživanja mogla bi nam otkriti tu povezanost, biohemijske reakcije i načine na koji je fizička visina povezana s funkcionalnošću tijela.
Ne možemo uticati na našu visinu, ali razumijevanje uticaja koji bi ona mogla imati na naše zdravlje zasigurno će nam pomoći da napravimo sve što možemo da bismo sman
Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS Genetics.
