Visoke temperature i velika vlažnost vazduha, koje su česti pratioci ljeta, predstavljaju ozbiljnu prijetnju po zdravlje ljudi, naročito ako traju nekoliko dana uzastopno.
Na ove vremenske “neprilike” posebno su osjetljivi stariji, djeca, trudnice i osobe oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih, šećerne bolesti i drugih hroničnih bolesti.
Podjednako su ugroženi i radnici koji svoje aktivnosti obavljaju na otvorenom, izloženi direktnom dejstvu sunčevih zraka, ali i oni koji rade u neadekvatno provjetrenim i nedovoljno rashlađenim prostorijama.
Toplotni udar – prepoznajte simptome
Toplotni udar može da nastane ne samo zbog prekomjernog izlaganja direktnim sunčevim zracima nego i zbog vlažnog i pregrijanog vazduha, pogotovo kod radnika u pekari, kuhinji, kraj visokih peći, ali i u pregrijanom automobilu, javnom prevozu, pa čak i u stanu.
Toplotni udar je stanje koje nastaje kada se telo pregrije u relativno kratkom vremenskom roku. Nastaje naglo, usljed prekomernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama, piše zdravlje.org.rs.
Simptomi toplotnog udara su tjelesna temperatura viša od 40°C, opšta slabost, topla i suha koža bez znojenja, ubrzan puls i disanje, pad krvnog pritiska, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje i nekada gubitak svijesti (što može biti i prvi znak).
S druge strane, sunčanica je stanje koje nastaje nakon prekomjernog izlaganja tijela, prije svega glave i vrata, sunčevim zracima. Počinje jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature. Često se mogu javiti pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha. Kod mladih koji se dugo sunčaju česti simptomi su i umor i malaksalost, a kod starijih može doći i do gubitka svijesti.
Kako se zaštititi od toplotnog udara?
Pridržavajte se sljedećih preporuka:
Sklonite se sa sunca. Ne izlažite se vrućini i izbjegavajte boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, od 10 – 17 sati.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Oni koji moraju da obavljaju fizičke poslove, preporučljivo je da to čine u toku najsvježijeg dijela dana – u ranim jutarnjim satima (od četiri do sedam ujutru)
Nosite laganu, široku odjeću svijetlih boja, od prirodnih materijala.
Stavite šešir ili kapu sa širokim obodom i obavezno nosite sunčane naočale.
Rashladite tijelo tuširanjem ili se kupajte u mlakoj vodi.
Redovno unosite tečnost – prije svega vodu. Supe, mlaki čajevi i svježi voćni sokovi su takođe dobar izvor tečnosti i energije u toplim ljetnim danima.
Izbjegavajte alkohol, gazirane napitke i napitke sa previše kofeina i šećera.
Jedite češće, manje obilne obroke.
Neka vaši oboroci budu lagani – izbjegavajte prženu, zasoljenu, masnu hranu i hranu bogatu bjelančevinama.
Uzimajte više sezonskog voća i povrća.
Dom i radne prostorije rashlađujte, tako da temperatura i prostorijama u kojima boravite ne pređe 30 stepeni u toku dana, odnosno 24 stepena u toku noći.
Ukoliko nemate klima uređaj u svom domu ili na radnom mestu, u ranim jutarnjim satima otvorite sva vrata i prozore kako biste prostor adekvatno provjetrili i rashladili, a zatim spustite roletne i zatvorite vrata i prozore na sunčanoj strani, kako bi u prostorije ulazilo što manje toplote
Budite oprezni kada ulazite u vozilo koje je stajalo na suncu! Prije ulaska u vozilo obavezno otvorite sva vrata i gepek i sačekajte nekoliko minuta da se vozilo i površine koje dodirujete (volan i sva sjedišta) ohlade.
Ako imate neku od hroničnih bolesti i uzimate lijekove, budite oprezni i provjerite sa svojim ljekarom uticaj toplote na djelovanje lijekova i moguće pogoršanje bolesti.
Pridržavajte se preporuka zdravstvenih ustanova sve vrijeme trajanja vrućina!
Toplotni udar – prva pomoć
Toplotni udar je ozbiljno stanje koje zahtjeva neodložnu medicinsku pomoć!
Ako sumnjate na toplotni udar, odmah pozovite hitnu pomoć ili se javite u najbližu zdravstvenu ustanovu!
Ukoliko zdravstvene službe nisu dostupne ili je potrebno više vremena do ukazivanja stručne pomoći, sklonite osobu sa sunca ili je izvedite iz pregrejane prostorije i skinite joj svu suvišnu odjeću. Umijte je ili istuširajte ne previše hladnom vodom. Ukoliko voda nije dostupna, izložite je strujanju vazduha (npr. rashlađivanje ventilatorom). Dajte joj tečnost ukoliko stanje to dozvoljava.
Nakon oporavka od toplotnog udara, povećana je osjetljivost na visoke temperature i u sljedećim sedmicama. Najbolje je da izbjegavati visoke temperature i fizičku aktivnost sve dok ljekar ne da svoje odobrenje, piše Ljepotaizdravlje.ba.
