Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i skretanje pažnje javnosti na važnost i problematiku o HIV/AIDS-a kao globalnom problemu i sjećanje na osobe koje su umrle od posljedica ove bolesti, čemu najviše doprinijela prisutnost stigme i diskriminacije.
Svake godine obilježavanje svjetskog dana borbe protiv AIDS-a fokusira se na određenu temu, a ove godine slogan je „Izjednačiti“ – “Equalize” što je poziv na akciju. To je podsticaj za sve, da radimo na aktivnostima potrebnim za rješavanje nejednakosti kao pomoći u okončanju AIDS-a.
Ove aktivnosti uključuju: povećanje dostupnosti, kvaliteta i prikladnosti usluga za liječenje, testiranje i prevenciju HIV-a, tako da svi dobiju potrebne usluge i eformu zakona, politika i praksi kako bi se uhvatili u koštac sa stigmom i isključenošću sa kojima se suočavaju osobe koje žive s HIV-om, kao i ključne marginalizirane grupe stanovništva, tako da se svima iskazuje poštovanje, da su prihvaćeni i dobrodošli.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu trenutno sa HIV-om živi oko 38,4 miliona osoba, a od početka epidemije do sada je umrlo 40,1 miliona.
U 2021. godini je registrovan 1,5 milion novoinficiranih, a od posljedica ove bolesti je umrlo 650.000 oboljelih. U poslednjem periodu broj novoinficiranih u populaciji odraslih se smanjio za 54%, a u populaciji djece za 52%. Iako se broj novoinficiranih smanjuje, prevencija HIV/AIDS-a je i dalje jedan od značajnijih javnozdravstvenih prioriteta.
Prema podacima UNAIDS-a na globalnom odgovoru na HIV ustanovljeno je da je tokom posljednje dvije godine zbog COVID-19 i drugih globalnih kriza napredak u borbi protiv pandemije HIV-a usporen, resursi su smanjeni, a kao rezultat toga milioni života su opasnosti.
Mr sc. Ljubica Jandrić, epidemiolog iz Instituta za javno zdravstvo kaže da se HIV infekcija najčešće otkriva brzim dijagnostičkim testovima, koji otkrivaju prisustvo ili odsustvo HIV antitjela, što je od esencijalnog značaja za rano otkrivanje, a zatim rani tretman, njega i nadzor.
“HIV infekcija se ne može izliječiti, međutim postoje efikasni antiretrovirusni lijekovi (ART) koji kontrolišu virus i doprinose prevenciji prenošenja infekcije, tako da osobe sa HIV-om, mogu živjeti dug i koliko je moguće kvalitetan život. Prema posljednjim podacima, 28,7 miliona (75%) inficiranih HIV-om u svijetu ima dostupnu antiretrovirusnu terapiju, s tim da se broj oboljelih kojima je terapija dostupna iz godine u godinu povećava”, pojašnjava.
U Republici Srpskoj na osnovu analize dostavljenih prijava i podataka do sada su registrovane ukupno 173 oboljele osobe od HIV/AIDS-a, a od posljedica ove bolesti do sada je umrlo 30 oboljelih osoba.
“Od ukupnog broja registrovanih, u 2022. godini prijavljena su 22 nova slučaja oboljelih, (18 HIV+, 4 AIDS), a dvije oboljele osobe su umrle od ADIS-sa. Najveći broj pripada uzrasnoj grupi 40 – 49 godina”, ističe Ljubica Jandrić.
U 2022. kao i u 2021. godini registrovan je veći broj HIV pozitivnih slučajeva u odnosu na prethodni period, a jedan od razloga je najvjerovatnije pojava pandemije COVID-19 u 2020. godini, što je vjerovatno doprinijelo rizičnijem ponašanju i otežanom javljanju potencijalno inficiranih HIV-om zdravstvenom sistemu u cilju pravovremenog otkrivanja bolesti, odnosno testiranja na HIV.
Trenutno na Klinici za infektivne bolesti UKC Republike Srpske antiretrovirusnom terapijom (HAART) liječi se 91 osoba koja živi sa HIV/AIDS-om.
