Razlog je što jedva ima domaće proizvodnje pojedinih lijekova, a i ona se proizvođačima ne isplati.
Bijelo slovo „N” u ljubičastom krugu. Kada apotekar Fatih Kajnak vidi taj simbol na svom monitoru, zna da traženog lijeka nema.
„Nedostaju nam antibiotici, lijekovi protiv bolova, ali i za pritisak, kancer, želudac, srce”, kaže Kajnak. U njegovoj apoteci u Berlinu trenutno nema 274 medikamenata. „Posebno nam je teško da se pobrinemo za djecu”, kaže Kajnak rezigniramo. Vidi se da ga situacija deprimira.
Bebe i mala djeca ne mogu da gutaju pilule. Kad imaju temperaturu ili bolove, daju im se sirupi koji sadrže aktivni sastojak paracetamola ili ibuprofena. U Njemačkoj se svake godine proda više od deset miliona takvih sirupa, ali trenutno su police u apoteci u kojoj radi Kajnak uglavnom prazne. Nedostaju i penicilinski i antibiotski sirupi.
Problema sa snabdijevanjem bilo je i ljetos, ali ipak samo sporadično, kaže farmaceut. „To bi potrajalo možda dvije nedjelje, pa bi onda opet došlo. Sada je situacija zaista loša.”
Bolnice su pune
Očajni roditelji već mjesecima o tome pišu na društvenim mrežama i forumima. Tu se raspravlja i o alternativama, ali sve češće je jedina opcija da dijete odvedu u bolnicu, jer hladnim oblogama kod kuće nisu uspjeli da mu spuste temperaturu.
Međutim, zbog velikog broja slučajeva respiratornog sincicijalnog virusa (RSV), dječija odjeljenja su sada toliko preopterećena da čak i životno ugroženi mali pacijenti moraju satima da čekaju na prijem. Pošto su ambulante pune, djeca se šalju kućama.
Pritom su lijekovi sve rjeđi i u bolnicama. U mnogim bolničkim apotekama zato su ponovo počeli sami da spravljaju sirupe za spuštanje temperature.
I mnoge obične apoteke to rade. Ali, ako bi se uzeli u obzir troškovi za sirovine, osoblje i rad, flašica bi morala da košta dvadeset evra. Berlinski apotekar Kajnak već je pomišljao da i on počne da priprema sirupe. „Šta znači cijena, kad djete ima visoku temperaturu”, pita se Kajnak.
Radi se o novcu
Upravo je cijena dovela tržište u Njemačkoj u ovu situaciju. Proizvodnja pojedinih preparata u Njemačkoj i Evropi farmaceutskoj industriji se jednostavno ne isplati.
Na primjer, zdravstveno osiguranje plaća kompanijama 1,36 evra za flašicu sirupa paracetamola. Ta suma nije povećana već deset godina, a u međuvremenu je cijena aktivnog sastojka paracetamola samo ove godine poskupjela za 70 odsto.
„Eksplozija cijene lekova i proizvodnje, uz zamrznute prodajne cijene, dovela je do toga da se lijekovi poput sirupa prave sa gubitkom. Nijedna firma to dugoročno ne može da izdrži”, žali se Andreas Burkhard, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva.
Ta firma je poslednji veliki proizvođač sirupa paracetamola u Njemačkoj. Pre 12 godina bilo ih je jedanaest. Nakon što je u maju ove godine još jedan od njih prekinuo proizvodnju, Teva mora da pokrije 90 odsto tražnje. To nije izvodljivo, ukazuju iz kompanije. Zato su još tokom ljeta otkazali sve porudžbine njemačkih apoteka za uobičajeno zimsko skladištenje.
Kao rezultat toga, „uočen je značajan porast kupovine iz apoteka”, analizira Savezni zavod za lijekove i medicinska sredstva. Pokupovano je sve što je bilo moguće.
Fiksne cijene dovele su do toga da se proizvodnja preseli u zemlje s niskim platama, kao što su Indija i Kina, a tamo postoje problemi u lancu snabdijevanja, što opet dovodi do uskih grla u distribuciji
„Premalo je dobavljača”, kaže Tomas Fišbah, predsjednik udruženja pedijatara. „Fiksne cijene dovele su do toga da se proizvodnja preseli u zemlje s niskim platama, kao što su Indija i Kina, a tamo postoje problemi u lancu snabdijevanja, što opet dovodi do uskih grla u distribuciji.”
Proizvodnja bi morala da se vrati iz Azije
Slučaj s lijekom za rak dojke tamoksifenom početkom godine već je pokazao kako izgleda kada nisu dostupni važni lijekovi za koje nema zamjene. I u tom slučaju stvorilo se usko grlo u snabdijevanju, jer su se kompanije povukle iz proizvodnje navodeći kao razlog troškove.
U februaru je zato reagovao Savezni zavod za lijekove i medicinska sredstva, pa je donijeta uredba da lijekovi koji sadrže tamoksifen mogu da se uvoze iz inostranstva čak i kad nisu odobreni u Njemačkoj. Problemi time, međutim, nisu riješeni. Tamoksifen je i dalje jedan od slabo dostupnih lijekova.
Ljekari, ali i opozicioni političari, zahtijevaju od savezne vlade hitne mjere. Mnogi traže da se održi samit savezne i pokrajinskih vlada o centralizovanim nabavkama lijekova.
Ministri zdravlja trebalo bi da se koordiniraju s proizvođačima i veletrgovcima, ali i da potraže lijekove u susjednim zemljama. Savezni ministar zdravlja Karl Lauterbah obećava da će na taj prijedlog veoma brzo odgovoriti.
Stručnjaci se zalažu i za državnu proizvodnju esencijalnih lijekova u Njemačkoj. Vrijeme je, kažu, da se proizvodnja vrati iz Azije.
Farmaceutska industrija pak traži povećanje naknada za lijekove: kažu, ugovori po kojima zdravstvena osiguranja plaćaju samo fiksne iznose, morali bi da budu suspendovani, bar dok više kompanija ponovo ne bude počelo sa proizvodnjom.
Odluka o tome, bar prema onome što se može čuti iz Saveznog ministarstva zdravlja, nije na vidiku, prenosi DW.
