Pred nama je razdoblje u kojem ćemo imati priliku često uživati u najfinijim zalogajima, a to znači da će i prejedanje biti česta pojava.
Ako ne razmišljate o veličini porcija, prejedanje se može lako izmaknuti kontroli, pa čak i dovesti do raznih negativnih posljedica za zdravlje.
Jedan od načina koji vam može pomoći da tu lošu naviku stavite pod kontrolu jest taj da se informirate kako prejedanje utječe na vaše tijelo.
Sedam štetnih učinaka prejedanja donosimo u nastavku:
1. Prejedanje može dovesti do viška tjelesne masnoće
Kada jedemo više kalorija nego što ih trošimo, tijelo taj višak kalorija može pohraniti kao mast. Prejedanje dakle može dovesti do povišene tjelesne masnoće i pretilosti.
Kako biste izbjegli taj problem, jedite umjereno i uravnoteženo.
2. Prejedanje može poremetiti regulaciju gladi
Dva hormona koja utječu na regulaciju gladi su grelin, koji stimulira apetit, i leptin, koji ga suzbija.
Kada neko vrijeme ne jedemo, povećava se razina grelina. Kada pojedemo, leptin je taj koji tijelu govori da je sito. Međutim, prejedanje može poremetiti tu ravnotežu.
Konzumiranje hrane s visokim udjelom masti, soli ili šećera oslobađa hormone poput dopamina koji aktiviraju centre za zadovoljstvo u našem mozgu.
S vremenom tijelo može povezati osjećaje zadovoljstva s određenom hranom koja je često bogata mastima i kalorijama. Taj proces na kraju može nadjačati regulaciju gladi i poticati vas da jedete iz užitka, a ne iz gladi. Poremećaj tih hormona može dovesti do neprestanog ciklusa prejedanja kojem se suprotstaviti možete tako da budete umjereni s porcijama hrane koja vam izaziva dobar osjećaj i da jedete sporije kako biste tijelu ostavili prostor da osjeti sitost.
3. Prejedanje može povećati rizik od bolesti
Iako povremeno prejedanje vjerojatno neće utjecati na dugoročno zdravlje, kronično prejedanje može dovesti do pretilosti koja povećava rizik od određenih bolesti.
Između ostalog, pretilost povećava šanse za srčane bolesti i druge zdravstvene probleme među kojima su dijabetes i moždani udar.
Sve te rizike možete smanjiti ako smanjite unos visokokalorične prerađene hrane i konzumirate umjerene porcije ugljikohidrata te povrće bogato vlaknima.
4. Prejedanje može oslabiti rad mozga
S vremenom prejedanje može loše utjecati na rad mozga. Nekoliko studija povezalo je kontinuirano prejedanje i pretilost s mentalnim padom kod starijih odraslih osoba.
Potrebno je više studija kako bi se utvrdila veza između mentalnog propadanja i pretilosti, ali dobro je imati na umu informacije poput ove.
5. Prejedanje može izazvati mučninu
Prejedanje može izazvati neugodne osjećaje mučnine i probavne smetnje.
Kada pojedemo veliki obrok i počnemo dosezati gornju granicu kapaciteta želuca, možemo osjetiti jedno i drugo. Kod težih slučajeva mučnina može izazvati povraćanje, pomoću kojega tijelo ublažava akutni želučani pritisak.
Iako postoje brojni lijekovi koji mogu liječiti ta stanja, najbolji je pristup regulacija veličine porcija i sporije jedenje.
6. Prejedanje može uzrokovati prekomjerne plinove i nadutost
Konzumiranje prevelikih količina hrane može opteretiti probavni sustav tako da posljedica budu plinovi i nadutost.
Među glavnim su uzročnicima plinova začinjena i masna grana te gazirana pića.
Plinove i nadutost može uzrokovati i prebrzo jedenje. Zato ćemo ponoviti savjet koji spašava – jedite umjereno i jedite polako.
7. Prejedanje uspavljuje
Nakon prejedanja mnogi ljudi postanu tromi ili umorni. Događa se to da šećer u krvi pada nedugo nakon što smo pojeli veliki obrok. Niska razina šećera u krvi obično se povezuje sa simptomima kao što su pospanost, tromost, ubrzani rad srca i glavobolja.
Iako je ta pojava, koja se naziva reaktivna glikemija, najčešća kod osoba s dijabetesom koje si daju previše inzulina, kod nekih ljudi pojavljuje se kao rezultat prejedanja, piše Healthline.
Zaključno, lako je prejesti se i moguće je da ćete tijekom slavljeničkog prosinca nekada prijeći granice, ali bitno je da prejedanje ne postane dio vaše svakodnevnice jer ono može naštetiti vašem tijelu na razne spomenute načine.
