Nova varijanta omikrona XBB.1.5 izaziva zabrinutost među naučnicima jer se širi poput požara širom više desetaka država, a UN-ova agencija za javno zdravstvo nazvala ju je “najlakše prenosivom podvarijantom koja je do sada otkrivena”.
U Sjedinjenim Američkim Državama, XBB.1.5 sada čini više od 40 posto slučajeva COVID-a 19, što je nagli porast sa dva posto u prvoj sedmici decembra. To je sada druga najdominantnija varijanta u SAD-u.
Varijanta XBB.1.5, koja je potekla od podvarijante omikrona XBB, širi se i u dijelovima Evrope, kažu iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Dvije druge varijante omikrona – BA.5.2 i BF.7 – dominantni su sojevi koji su stajali iza oštrog porasta broja oboljelih u Kini. Peking kaže da je najmanje 60.000 ljudi preminulo prošli mjesec.
Šta je XBB.1.5?
XBB.1.5 je podvarijanta omikron soja korona virusa, najlakše prenosiva varijanta koja izaziva zabrinutost (VOC) do danas.
Širenje omikrona početkom prošle godine dovelo je do rekordnog broja zaraženih širom svijeta.
Nezvanično nazvan “kraken”, XBB.1.5 je podlinija XBB-a – kombinacije dva soja podvarijante BA.2. Prvi put je otkriven u oktobru 2022. u SAD-u.
XBB.1.5 cirkuliše u najmanje 38 država, uključujući Kanadu, Australiju, Kuvajt, Njemačku i Francusku.
Je li XBB.1.5 zarazniji?
Četvrtog januara je Maria Van Kerkhove, čelnica tehničkih napora WHO-a u borbi protiv COVID-a 19, izjavila da je XBB.1.5 “najlakše prenosiva podvarijanta koja je do sada otkrivena”.
“Razlozi za ovo su mutacije koje su unutar ove podvarijante omikrona koje omogućavaju ovom virusu da se pričvrsti na ćeliju i lako replicira”, dodala je ona.
Korona virus SARS-CoV-2 nastavio je mutirati otkako se pojavio prije tri godine. Naučnici su se borili da suzbiju korona virus koji je konstantno mutirao – što znači da je mijenjao svoj genetski kod. Mutacije su također značile da virus može izbjeći imuni sistem i vakcine.
Prema riječima stručnjaka, mutacija poznata kao F486p daje “krakenu” veću prednost na XBB-om, omogućavajući mu da se bolje zakači za receptor ACE2 u ćelijama – proces na osnovu kojeg se COVID-19 širi među ljudima.
Simptomi ove podvarijante slični su prethodnim sojevima omikrona i uključuju začepljen nos, curenje iz nosa i groznicu.
Može li XBB.1.5 dovesti do ozbiljnije bolesti?
Trenutno, kazali su iz WHO-a, nema definitivnih dokaza da će “kraken” dovesti do teže bolesti od svojih prethodnika.
Interna procjena rizika koju je agencija UN-a objavila 11. januara pokazala je da XBB.1.5 “ne nosi nikakvu mutaciju za koju se zna da je povezana s potencijalnom promjenom ozbiljnosti”. Međutim, tvrdila je da se procjene težine nastavljaju.
Ryan Gregory sa Univerziteta u kanadskom Guelphu kazao je Al Jazeeri da može biti teško odrediti da li je varijanta ozbiljnija kada “na istom mjestu postoji više varijanti”.
“Na sjeveroistoku SAD-a, gdje je najčešći XBB.1.5, i dalje ima dosta BQ.1 i BQ.1.1 [podvarijanti omikrona]. Još nema nikakvih naznaka da će biti ozbiljniji, niti da će uzrokovati talas veličine onog koji je uzrokovao prvi omikron prošle zime”, kazao je ovaj profesor evolucijske biologije.
“Isto tako, kako smo naučili iz primjera s prvim talasom omikrona, manje virulentan [od delte] nije značilo i manji broj hospitalizacija i umrlih – 2022. je bila najsmrtonosnija godina pandemije u Kanadi i Velikoj Britaniji, na primjer, a to je sve bio omikron.”
Štaviše, kazao je Gregory, situacija s varijantama se promijenila u proteklih nekoliko mjeseci.
“Postojanje čitavog niza varijanti umjesto jedne dominantne koju potom zamijeni jedna naredna varijanta izgleda kao da će značiti veći nivo mora s plimom i osekom umjesto serije cunamija”, dodao je.
Hoće li vakcine biti efikasne?
Kao i XBB, varijanta od koje je nastao, “kraken” ima snažnu sposobnost izbjegavanja imuniteta, u poređenju sa prethodnim podlinijama omikrona, smatraju naučnici.
Univerzitetski profesor Gregory kazao je Al Jazeeri da svi pokazatelji ukazuju na to da bivalentna vakcina – koja uključuje kombinaciju originalnog virusa i omikron varijante – nastavlja pružati “dobru zaštitu”, uključujući i sojeve XBB u pogledu sprečavanja ozbiljne akutne bolesti.
“Oni ne zaustavljaju prijenos i manje je jasno koliko dobro štite od rizika dugog COVID-a, ali smanjuju broj hospitalizacija”, dodao je. “Ako se ljudi revakcinišu – na mnogim mjestima, stope revakcinacije su veoma niske.”
Syra Madad, viša direktorica Programa za specijalne patogene u bolnicama NYC Health, kazala je da, pored toga što je bitno biti svježe vakcinisan, važno je i “slojevito se zaštititi, jer nijedan sloj ne nudi stopostotnu zaštitu”.
“To uključuje nošenje kvalitetne maske u zatvorenom prostoru sa slabom ventilacijom ili u gužvama”, kazala je ona Al Jazeeri. “Nakon tri godine ove pandemije, svi možemo sa sigurnošću reći da su maske efikasne i da su odličan alat u smanjenju rizika zaraze korona virusom.”
