Ta međunarodna kampanja u Hrvatskoj se provodi od 2019. godine prvog petka u februaru radi poticanja žena da se brinu o svojemu zdravlju te radi poticanja zdravstvenih stručnjaka da usmjere pozornost na srčani i moždani udar u žena zbog njihovih razlika u odnosu prema muškarcima.
Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.
HZJZ je objasnio da žene i muškarci često imaju sličan skup simptoma tokom moždanog udara, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Specifični čimbenici rizika za moždani udar u žena su oralni kontraceptivi, trudnoća, preeklampsija (visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće), korištenje hormonske nadomjesne terapije te migrene s aurom.
HZJZ podsjeća da najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada i obuhvaćaju iznenadnu utrnulost, smetnje govora i vida, smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavicu te jaku glavobolju.
Specifični simptomi u žena
Ističe da se specifični simptomi moždanog udara u žena razlikuju od uobičajenih te upravo zato stvaraju problem jer često nisu prepoznati, a liječenje je često odgođeno.
Oni uključuju gubitak svijesti ili nesvjesticu, opću slabost, teškoće ili kratkoću daha, zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentaciju, naglu promjenu ponašanja, uzrujanost, halucinacije, mučninu ili povraćanje, bol i štucanje.
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2021. godini od njega je umrlo 5018 osoba, od kojih 2067 muškarca i 2951 žena.
Prema posljednjim podatcima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokome šestom mjestu od 34 europske zemlje.
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, no u žena je još podcijenjen kao zdravstveni problem te je, poručeno je, potrebna edukacija i podizanje svijesti o moždanom udaru u žena na razini struke, ali i šire javnosti.
Smanjiti rizik – slijediti preporuke stručnjaka
Tom javnozdravstvenom problemu treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, a na osobnoj razini može se znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući preporuka stručnjaka. Potrebno je prepoznati i liječiti čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija. Treba biti tjelesno aktivan i redovito vježbati, održavati pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, smanjiti unos soli, šećera i masnoća te ograničiti konzumaciju alkohola.
Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od raka dojke. prneosi “N1“.
