Oni koji imaju problema sa anksioznošću i napadima panike često piju lijekove koji mogu da izazovu problema sa mozgom ukoliko se piju često. Takođe, ovi lijekovi prepisuju se onima koji imaju problema sa spavanjem.
Nedavno je otkriveno da je broj ljudi u Velikoj Britaniji koji koriste lijekove za borbu protiv anksioznosti porastao. Upotreba takvih lijekova je u stalnom porastu posljednjih godina, svuda u svijetu i sada je nova studija otkrila da pilule mogu uticati na mikroglijalne ćelije mozga.
Stručnjaci Australijske organizacije za nuklearnu nauku i tehnologiju (ANTSO) rekli su da bi njihova upotreba mogla da ometa dendritske bodlje. Dendritične bodlje igraju ključnu ulogu u neuronima mozga i doprinose dijelu mozga koji naelektriše i aktivira ćelije.
Istraživanja u posljednjih 5 godina su otkrila da uobičajeni lijekovi protiv anksioznosti, kao što su benzodiazepini (Ativan, Ksanak, Clonazepam, itd.) mogu povećati rizik od razvoja demencije.
Profesor na „ANTSO“ Ričard Banati rekao je da je studija važna jer pokazuje da dugotrajna upotreba lijekova protiv anksioznosti može doprineti ubrzanju demencije. On je dodao da još nije poznato kako je do toga došlo. U radu on navodi da mozak ima milione neurona koji pomažu u prenošenju informacija.
Profesor Banati je rekao da je većina istraživanja fokusirana na ovu oblast, pa je rekao da je njihov tim umjesto toga pogledao mikroglijalne ćelije.
“To su male i veoma mobilne ćelije koje su deo ne-neuronske matrice u koju su ugrađene nervne ćelije. Ova matrica čini značajan deo mozga i zapravo direktno utiče na funkcionisanje neuronskih mreža“, rekao je on za „Neurosciencenews“.
Međutim, ključno je napomenuti da je studija sprovedena na miševima i da možda neće imati isti efekat u ispitivanjima na ljudima. Ljekari su testirali diazepam i shvatili da on ne ide direktno u sinapse i umjesto toga je otišao u mikrogliju.
Diazepam – poznatiji kao valijum – koristi se za liječenje anksioznosti, odvikavanja od alkohola i napada. Takođe ublažava grčeve mišića i daje sedaciju prije medicinskih procedura jer ima smirujući efekat na tijelo. U studiji, lijek je promijenio normalnu aktivnost mikroglijalnih ćelija i funkciju koju imaju.
Oni su istakli da bi to moglo da znači da oni koji uzimaju lijekove mogu patiti od ozbiljnog umora, a kasnije bi mogli da pretrpe kognitivna oštećenja. To su uporedili sa oštećenjem mozga.
