Uz to potiče i stvaranje žuči u jetri, popravlja apetit i olakšava želučane tegobe. Stoga se uz koprivu, maslačak s opravdanjem u narodu smatra biljkom koja pročišćuje krv.
Maslačak je trajna samonikla biljka sa snažnim vretenastim korijenom, perastim listovima i zlatnožutim cvjetovima kojima krasi livade, polja i puteve. Vrlo je cijenjen u prehrani kao “divlji radić” sa ukusnim, gorkastim listovima koji se izvrsno uklapaju u svaku salatu, naravno, ukoliko su ubrani prije cvjetanja.
Ljekovito djelovanje ima korijen maslačka koji je vrlo snažno i duboko ukopan u zemlju. Vadi se prije cvjetanja kada ima najveću koncentraciju ljekovitih supstanci. Korijen u proljeće sadrži više kalijuma, dok na jesen sadrži više inulina (oko 40 %). Izvađeni korijen se opere, usitni i suši tako da se suv sastoji od tamno smeđih do gotovo crnih komadića korijena.
Ljekovito djelovanje imaju i listovi maslačka. Oni imaju uglavnom diuretičko djelovanje, dok korijen, uz blaže diuretičko, ima i mnogo snažnije djelovanje na pražnjenje žučnog mjehura.
Uz to potiče i stvaranje žuči u jetri, popravlja apetit i olakšava želučane tegobe. Zbog toga se uz koprivu maslačak s opravdanjem u narodu smatra biljkom koja pročišćuje krv.
Maslačak se priprema kuvanjem dekokta čistog korijena.
Pet do sedam grama suvog korijena maslačka kuva se u 400 ml vode petnaestak minuta. Procijedi se i pije dva puta dnevno pola sata prije jela, navodi Valter Ajman, fitoaromaterapeut, piše Aromaterapija.biz.
