Uobičajeni alergeni mogu da budu različite materije iz okoline ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze disajnim sistemom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi.
S obzirom na to da smo sada u proljeću, ovo su neki od najčešćih alergena koji mogu da se jave.
Lijeska – Jednodomno stablo ili razgranati grm. Zbog pripadanja istoj porodici, između lijeske, crne jove i breze moguća je ukrštena reakcija. Cvjetaju prije listanja i smatraju se vjesnicima polenskih alergija.
Čempresi – Proizvode polen u velikim količinama. U kontinentalnim krajevima, polen čempresa je prisutan u zraku najčešće do juna, a na Jadranu kroz cijelu godinu.
Hrast – Ovo drvo je sinonim čvrstoće, snage i otpornosti. Mnogi ga smatraju svojevrsnim vladarom šume. Inače, hrast odlično podnosi zagađenja, pa se često može vidjeti i u urbanim sredinama. Često ga nazivaju i “otac svih šuma”.
Trave – U mnogim slučajevima su upravo trave uzročnici alergijskih reakcija. U gradovima se redovnim košnjom travnjaka smanjuje koncentracija polena u zraku.
Pitomi kesten – Polen pitomog kestena prisutan je u zraku krajem maja i tokom juna i ne doseže visoku koncentraciju.
Izrazito osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj količini polena, većina osjetljivih osoba razvije ih pri umjerenoj, dok pri visokim i vrlo visokim nivoima sve osobe osjetljive na polen razviju simptome alergijske reakcije.
Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjunktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam, a uobičajeni alergeni su polen, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi insekata i materije iz okoline ili sastojci hrane, piše Hayat.
