Mnogobrojna istraživanja su pokazala da postoji velika uzročna povezanost bolesti lokalizovanih u usnoj duplji i ostalih zdravstvenih problema. Pa tako, zapaljenje desni, zubni kvar, naslage na zubima mogu da se dovedu u vezu sa bolestima srca, očiju, prevremenim porođajem trudnica i pothranjenosti novorođenčadi.
Oralno zdravlje i ishrana imaju zajedničku i neraskidivu vezu u zdravlju i bolesti oralnog sistema. Ishrana ima stalan i sistemski učinak na razvoj, održavanje i oporavak zuba i oralnih tkiva. Za razvoj zuba i oralnih tkiva, kako i za održavanje njihovog dobrog zdravlja, potrebna je raznovrsna i uravnotežena ishrana žene u trudnoći, odojčeta, djeteta adolsecenta i odrasle osobe uz, naravno, stalno održavanje optimalne oralne higijene.
“Pored neraskidive veze hrane i oralnog zdravlja, na zdravlje zuba u velikoj mjeri može da utiče i svakodnevna primjena određenih lijekova i posledično da izazove određena stanja.Najčešće probleme sa desnima koji potom mogu dovesti do drugih stomatoloških oboljenja, uključujući i gubitak zuba”, objasnila je Bojana Letić, specijalista farmacije u Farmaceutskoj komori Srbije i dodala:
“Pa tako, lijekovi i grupe lijekova na koje treba obratiti pažnju kada je oralno zdravlje u pitanju su, na primjer, antibiotici iz grupe tetraciklina. Oni mogu da oboje zube u žućkastu ili braonkastu boju. Djeca koja moraju da uzimaju visoke doze antibiotika tokom ozbiljnih bolesti u djetinjstvu sklona su razvoju komplikacija kod mliječnih, kao i stalnih zuba. Penicilin može da izazove ulceracije u usnoj duplji”, kaže specijalista farmacije.
Preparati gvožđa u tečnom obliku mogu da se miješaju sa vodom ili voćnim sokom (ne sa mlijekom) i da se piju kroz slamku, bez zadržavanja u ustima, kako bi se izbjegao negativan uticaj na prebojenost zubne gleđi.
“Antidepresivi mogu da smanje količinu lučenja pljuvačke u ustima, izazivajući neprijatno suva usta i povećaju rizik od karijesa. Nedovoljna količina pljuvačke pri istovremenoj primjeni lijeka iz grupe narkotika, kao što je tramadol može da dovede do upale i iritacije tkiva u ustima. Lijekove iz grupe antihistaminika, koje u ovom periodu godine koristimo izuzetno često za kontrolu simptoma izazvanim alergijom na cvjetanje određenih biljaka, mogu da povećaju rizik od infekcija i bolesti desni usljed nedovoljnog stvaranja pljuvačke i suvoće usta”, ističe Letić.
Prema njenim rečima antihipertenzivi (lijekovi koji se uzimaju za snižavanje krvnog pritiska) mogu dovesti do povećanog rizika od oticanja i prekomernog rasta desni. Blokatori kalcijumovih kanala, koji uključuju amlodipin, diltiazem, nifedipin i verapamil, dovode do nakupljanja tkiva desni što povećava rizik od parodontalne bolesti i stvara povoljno okruženje za bakterije, koje mogu da oštete okolne zubne strukture. Određeni lekovi za krvni pritisak i srce, uključujući inhibitore enzima koji konvertuje angiotenzin (ACE), blokatore kalcijumskih kanala, beta-blokatore, lekove za srčani ritam i diuretike, mogu dovesti do smanjenog lučenja pljuvačke.
“Žvakanje aspirina može direktno da ošteti zubnu gleđ, zato je potrebno tablete progutati cijele sa vodom, ne stavljati ih pored zuba ili blizu desni. Aspirin i lijekovi za razređivanje krvi, mogu povećati rizik od nekontrolisanog krvarenja, pa se ne savjetuju protiv bola nakon vađenja zuba i drugih intervencija. Neki lijekovi za astmu su veoma kiseli i ukoliko se koriste duži vremenski period mogu da rastvore zubnu gleđ i dovedu do oštećenja. Određeni inhalatori koji se koriste za astmu mogu dovesti do gljivične infekcije u ustima koja se naziva oralna kandidijaza. Ispiranje usta vodom nakon upotrebe inhalatora može pomoći u sprečavanju ovog neželjenog efekta”, savjetuje Letić.
Kaže i da razni sirupi mogu da sadrže skrivene šećere koji mogu da povećaju rizik od karijesa ako se zubi ne operu nakon uzimanja.
“Neki lijekovi mogu da promjene ukus hrane ili izazovu metalni, slan ili gorak ukus u ustima. Promjene ukusa su naročito česte kod starijih pacijenata koji uzimaju više lijekova. Obično su promjene ukusa privremene i nestaju kada se prestane sa uzimanjem lijeka. Lijek za prevenciju karijesa jeste natrijum-fluorid. Fluoridi su po svom sastavu minerali koji jačaju zube, pa se dodaju pastama za zube. Međutim, prevelike količine fluorida mogu dovesti do fluoroze, stvaranje belih ili promjenjenih mrlja na stalnim zubima. Za čišćenje zuba male dece treba koristiti dječju pastu za zube sa niskim sadržajem fluora. Za usnu duplju mogu se koristiti još antiinfektivi i antiseptici za oralnu upotrebu kao što su hlorheksidin glukonat, heksetidin i benzidamin, koji mogu pomoći i kod halitoze, odnosno neprijatnog zadaha iz usta”, kaže Letić.
Iako lijekovi koji se koriste što za liječenje hroničnih, odnosno akutnih stanja mogu nepovoljno uticati na oralno zdravlje, mnogo puta je korist od upotrebe lijeka veća od rizika i nelagodnosti koje utiče na zdravlje zuba. Farmaceut u odabranoj apoteci je uvek tu da svojim znanjem i stručnim kompetencijama razrješi dilemu i pruži savet kako najlakše izbjeći neželjeni efekat određenog lijeka iz hronične ili pak akutne terapije. Zdravi zubi i lijep osmijeh ne predstavljaju samo ukras na licu. Oni su preduslov za pravilan govor, normalnu ishranu i jak imunitet, ističe Letić, piše Mondo.
