Iako je lako dijagnosticirati neka zdravstvena stanja na temelju popisa specifičnih simptoma ili dijagnostičkih testiranja, druga je teže utvrditi jer oponašaju druge bolesti.
Lajmska bolest
Lajmsku bolest uzrokuje borelija, bakterijom iz roda Borelia Burgdorferi, koja može preživjeti u raznim tkivima dugi niz godina i uzrokovati kroničnu povratnu bolest, godinama nakon ugriza krpelja i akutnog stadija rane bolesti, čiji se simptomi sele u tkiva, oponašajući različite bolesti.
Lajmska bolest obično se pojavljuju u fazama koje se mogu i preklapati, dok neki ljudi nemaju simptome tipične rane faze. Razvija se u tri stadija, a ovisno o stadiju, može zahvatiti kožu, neurološki, koštano-mišićni i srčano-žilni sustav.
Početni simptomi ranog stadija često nalikuju simptomima gripe: visoka temperatura ili osjećaj vrućine i drhtavice, glavobolja bolovi u mišićima i zglobovima, umor i gubitak energije otečeni limfni čvorovi.
Međutim, također su simptomi i multiple skleroze, zbog čega ova dva stanja čak i liječnici često zamijene. Lajmska bolest dijeli simptome s još nekoliko drugih stanja, uključujući fibromialgiju i gripu.
Apneja u snu
Pojam “apneja” označava prestanak disanja, stoga apneja u snu predstavlja grupu poremećaja spavanja u kojima disanje opetovano prestaje na kraći period. Iako “prestanak disanja” zvuči poprilično dramatično, ovaj poremećaj nije uvijek toliko lako prepoznati. Osobe koje boluju od apneje u snu obično nisu svjesne simptoma koji se javljaju tijekom spavanja – hrkanje, teško disanje, gušenje, naglo buđenje.
Ljekari često apneju u spavanju znaju zamijeniti s depresijom. Naime, loše raspoloženje česta je pojava kod ljudi koji imaju problema sa spavanjem te pate od nesanice, a upravo se to najčešće događa kad imamo apneju. Njihovo loše raspoloženje može doslovno oponašati simptome depresije, a najnovija studija pokazuje da otprilike 73 posto pacijenata s apnejom osjeća simptome depresije.
Celijakija
Celijakija je hronična, autoimuna bolest koja se javlja u genetski predisponiranih osoba. Uslijed patofiziološke reakcije na gluten nastaje tzv. enteropatija – upala i oštećenje sluznice tankog crijeva – stoga je drugi naziv za bolest glutenska enteropatija. Ova bolest pogađa oko 1 posto osoba na svijetu, a epidemiološki podaci pokazuju da učestalost posljednjih godina dodatno raste.
Iako se može činiti jednostavnim dijagnosticirati celijakiju, zapravo je riječ o nedokučivoj bolesti kojoj može trebati od šest do 10 godina da se tačno dijagnosticira. Problem je taj što simptomi mogu ukazivati na bilo koji drugi gastrointestinalni problem.
S obzirom na to da ne postoji pravi test za sindrom iritabilnog crijeva, upravo je to najčešća pogrešna dijagnoza. Nacionalna zaklada za svijest o celijakiji procjenjuje da 83 posto ljudi ima celijakiju a da to ne znaju. prenosi Klix
