Virus nipah može ubiti tri od četiri osobe koje se njime zaraze, kažu stručnjaci, napominjući da ima potencijal izazvati novu pandemiju, prenosi Forbes.
Pandemija koronavirusa skratila očekivani životni vijek u Njemačkoj
Riječ je o rijetkom i potencijalno smrtonosan virus koji je prvi put otkriven 1999., nakon što je bolest izbila među svinjama i uzgajivačima svinja u Maleziji i Singapuru. To je zoonotski virus, što znači da se može širiti sa životinja na ljude, a ljudi se mogu zaraziti izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama, njihovim tjelesnim tekućinama ili kontaminiranom hranom, poput voćnih proizvoda kontaminiranih urinom ili slinom zaraženih šišmiša.
Slučajevi prijenosa nipaha s čovjeka na čovjeka također su prijavljeni tijekom prošlih epidemija, osobito među obiteljima i skrbnicima zaraženih ljudi. Simptomi se obično pojavljuju između dva tjedna i nekoliko dana od infekcije, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, iako su zabilježena razdoblja bez simptoma i do 45 dana. Također je moguće da ljudi budu zarazni tijekom tog vremena. Primjerice, WHO kaže da su svinje “jako zarazne” tijekom razdoblja inkubacije.
Simptomi nipaha obično počinju groznicom, glavoboljom i znakovima respiratorne bolesti kao što je kašalj koji se brzo može pogoršati do oticanja mozga (encefalitis) i napadaja koji vode u komu unutar dan ili dva. Između 40 i 75 posto ljudi zaraženih nipahom umrijet će, procjenjuju zdravstvene agencije.
Europom se šire tigrasti komarci koji mogu prenijeti opasne viruse
Specifična stopa smrtnosti ovisi o stanju lokalnih medicinskih sustava kao dugotrajna neurološka stanja poput napadaja i promjena osobnosti zabilježena su među onima koji se oporavljaju od encefalitisa. Zdravstveni dužnosnici u južnoj indijskoj državi Kerala bore se da obuzdaju epidemiju nipaha, koja je već usmrtila dvije osobe i hospitalizirala tri osobe.
Prema medijskim izvješćima, zdravstveni radnici testirali su stotine radnika, a škole, vladine zgrade, vjerske ustanove, javni prijevoz i javni uredi zatvoreni su u visokorizičnim područjima kako bi se spriječilo potencijalno širenje.
Ovo je četvrta epidemija u državi od 2018., a stručnjaci upozoravaju da bi to područje moglo biti posebno izloženo riziku od širenja virusa, s obzirom na uništavanje prirodnih staništa šišmiša od strane ljudi u regiji. Voćni šišmiši, poznati i kao leteće lisice, prirodni su domaćini virusu nipah.
Nipah je u istoj skupini virusa kao i niz patogena za koje se zna da uzrokuju bolesti kod ljudi, uključujući ospice i zaušnjake. Čini se da infekcija ne uzrokuje primjetnu bolest kod šišmiša, ali poznato je da virus inficira širok raspon domaćina, uključujući ljude, svinje, ovce, koze, konje, mačke i pse, i dokumentirano je da uzrokuje ozbiljne bolesti kod oba ljudi i svinja u prošlim epidemijama.
Sljedeću pandemiju navjerojatnije će uzrokovati bolest koja je već prisutna
Njegova sposobnost da zarazi širok raspon domaćina može otežati stručnjacima za javno zdravstvo praćenje i obuzdavanje njegovog širenja. Epidemije nipaha ranije su prijavljene u Bangladešu i Indiji, glavnim mjestima gdje je bolest prijavljena od 2001., kao i u Maleziji, Filipinima i Singapuru.
U razdoblju od 1998. do 2015., prema WHO-u, prijavljeno je oko 600 slučajeva nipaha. Ne postoje lijekovi ili cjepiva odobreni za upotrebu protiv Nipah virusa ni kod ljudi ni kod životinja. Liječenje zaraženih ograničeno je na njegu i ciljanje na specifične simptome kako i kada se pojave.
Neke imunološke terapije napravljene od monoklonskih antitijela su u ranim fazama kliničkih ispitivanja, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.
Antivirusni lijek remdesivir, koji se već koristi kod ljudi za druge bolesti, također je bio učinkovit kada se davao nakon izlaganja virusu u studijama na životinjama, naveo je CDC. Postoji cjepivo protiv hendra virusa, bliskog rođaka nipaha, dostupno za konje u Australiji, a čini se da nudi određeni stupanj zaštite od infekcije nipahom.
Povećanje broja zaraženih koronom: “Virus cirkulira u populaciji”
WHO je odredio Nipah kao prioritetni patogen za hitna istraživanja i razvoj, jednu od samo 10 bolesti koje agencija navodi kao one koje mogu izazvati sljedeću pandemiju za koju imamo malo ili nimalo protumjera.
Druge bolesti na tom popisu uključuju tri uzrokovane koronavirusima – Covid-19, bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) i teški akutni respiratorni sindrom (SARS) – zika, ebola, marburg, Lassa groznica, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica i groznica doline Rift.
WHO, koji kaže da njegov popis nije iscrpan, također navodi “bolest X” kao patogen koji bi mogao izazvati pandemiju. Nadimak patogenu za koji se trenutno ne zna da uzrokuje bolest kod ljudi, ali bi ipak mogao izazvati izbijanje u budućnosti.
