Danas je Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, koji se obilježava u spomen na dan 1921. godine, kada su Kanađani Frederik Grant Banting (Frederick) i Čarls Best (Charles) izolovali inzulin, što je omogućilo liječenje do tada smrtonosne šećerne bolesti. Za to epohalno otkriće Banting, koji je i rođen na današnji dan 1891., zajedno s Džonom Meklaudom (John MacLeod), s kojim je također sarađivao, dobio je Nobelovu nagradu za medicinu 1923. godine.
Dijabetes je jedan od najbrže rastućih zdravstvenih izazova u 21. vijeku, odnosno bolest koja u cijelom svijetu ima trend porasta, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju, pa ga danas opisujemo kao pandemiju.
371 milion oboljelih
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije, u svijetu od šećerne bolesti boluje 8% stanovništva, odnosno 371 milion oboljelih osoba starosti od 20 do 79 godina. Međutim, taj broj je znatno veći jer se, prema procjeni stručnjaka, smatra da čak 50% oboljelih i ne zna da imaju povišen šećer u krvi.
Najveći porast se bilježi u oboljelih od dijabetesa tip 2, a upravo taj oblik šećerne bolesti se poduzimanjem zdravstvenih preventivnih programa ranog prepoznavanja i pravovremenog liječenja može smanjiti. Rizik za nastanak ove bolesti raste s dobi, a značajan utjecaj imaju i nasljedni faktori.
Još nije poznat tačan uzrok nastanka šećerne bolesti tipa 2, ali je uočeno da postoji niz faktora rizika koji su učestali u oboljelih osoba. Najčešći uzroci nastanka dijabetesa tip 2 su prekomjerna tjelesna težina, nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnost.
Katastrofalne posljedice
Povišen nivo šećera u krvi dugoročno oštećuje male krvne žile u svim organima, ali najznačajnije posljedice ostavlja na krvnim žilama srca, mozga, bubrega, oka i ekstremiteta.
Šećerna bolest se javlja kod osoba kojima gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili u slučajevima kada tijelo efikasno ne može koristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je važan enzim koji je odgovoran za prenošenje šećera – ugljikohidrata koje unosimo hranom, te se nakon resorpcije u crijevima prenosi u krvotok, a iz krvotoka u ćelije. Taj šećer – glukoza se mora vezati za inzulin i samo takav se može unijeti u svaku ćeliju u tijelu gdje se koristi kao izvor energije neophodan za rad svih mišića i tkiva, a samim tim i svih organa u ljudskom tijelu.
Ukoliko inzulina nema dovoljno ili ga ćelije ne prepoznaju adekvatno (inzulinska rezistencija), nivo šećera u krvi raste. Ako se takvo povećanje šećera u krvi ne prepozna na vrijeme i ne liječi pravilno, nastupa trajno oštećenje stijenke krvnih žila, što dovodi do slabije prokrvljenosti srca, mozga, bubrega, oka i krvnih žila na stopalima.
Važno je prepoznati na vrijeme
Osobe oboljele od šećerne bolesti imaju veću smrtnost te 50% više obolijevaju od srčanog i moždanog udara, zatajenja bubrega koje može dovesti do potrebe za dijalizom, sljepoće (uzrokovane dijabetičkom retinopatijom) te hroničnih rana i gangrene na stopalima.
Veoma je važno bolest prepoznati na vrijeme, pravilno je liječiti lijekovima ukoliko je to potrebno, tabletama ili inzulinom u obliku injekcija, a kod svih osoba s povišenim nivoom šećera u krvi potrebno je prilagoditi prehranu, te se redovno baviti tjelesnom aktivnošću.
Od šećerne bolesti može oboljeti bilo ko. Iako se dijabetes tip 2, koji u prosjeku čini oko 90% oboljelih najčešće javlja u odraslih, on sve češće postaje problem i u mlađim dobnim grupama. Svaka osoba, svugdje i u bilo kojoj životnoj dobi je pod rizikom obolijevanja od šećerne bolesti.
Tri tipa bolesti
Najučestaliji simptomi šećerne bolest su: žeđ i suhoća usta, učestalo mokrenje, gubitak težine, pojačana glad, umor i iscrpljenost, zamućenje vida, trnci u stopalima te sporo zarastanje rana uz učestale infekcije.
Tri su glavna tipa šećerne bolesti:
– tip 1 (ranije je korišten naziv juvenilini ili mladalački dijabetes),
– tip 2 (dijabetes u odrasloj dobi, ranije je korišten naziv starački dijabetes),
– gestacijski dijabetes (dijabetes koji se javlja tokom trudnoće i nestaje najkasnije šest sedmica nakon poroda).
Liječenje dijabetesa
Osnovni cilj u liječenju dijabetesa je održavati nivo šećera u krvi u preporučenim vrijednostima te smanjiti i odgoditi komplikacije. U dogovoru sa svojim porodičnim ljekarom, za svaku osobu se pripremi poseban plan liječenja koji uvijek uključuje prilagođenu prehranu i redovnu adekvatnu tjelesnu aktivnost.
U grupi oboljelih od šećerne bolesti za 50% bolesnika bit će dovoljno liječenje samo pravilnom prehranom, redovnom tjelesnom aktivnosti te edukacijom i samokontrolom.
Tek nešto više od 25% oboljelih treba liječenje tabletama – oralnim hipoglikemicima, a nešto manje od 25% treba liječenje inzulinom u obliku injekcija.
Piramida ishrane za dijabetičare – Avaz
Kako spriječiti dijabetes?
Tri su ključna načina kako možete upravljati nivoom šećera u krvi:
1. Nahranite organizam zdravim namirnicama: pokušajte izbaciti sve namirnice koje sadrže dodatni šećer. Vjerujemo da znate da je šećer prisutan u velikoj većini namirnica. Izbjegavajte rafinirani šećer, a tijelo opskrbite zelenim povrćem, svježim voćem i nemasnim mesom.
2. Tjelovježba: bez obzira na dob fizička aktivnost je dobra za tijelo. Umjereno vježbanje potiče tjelesne stanice da šećer troše kao energiju. Tek pola sata hodanja na dan dovoljno je da u velikoj većini slučajeva spriječite rizik od ove bolesti.
3. Budite opušteni: anksioznost i stres mogu uzrokovati porast nivoa šećera u krvi. Kad je tijelo pod stresom, oslobađa se više kortizola, što negativno utječe na šećeru krvi. Vodite računa o tome da spavate dovoljno i kvalitetno te pokušajte naučiti kako kontrolirati emocije u određenim situacijama.
