To čak nije ni konzumacija crvenog mesa ili izbjegavanje vježbanja – najgore što možete učiniti kad ste stariji od 50 godina jest socijalno se izolirati, piše hayat.
Usamljenost očito može biti emocionalno, mentalno i psihološki štetna, ali također je loša za vaše fizičko zdravlje. Nizozemsko-kanadski istraživač gerontologije Eddy Elmer objašnjava u knjizi “The Big 100: The New World of Super-Aging” autor William J. Kole da usamljenost “uzrokuje trošenje tijela koje postaje izraženije s vremenom.”
Doista, dr. Rosanne M. Leipzig, stručnjakinja za gerijatriju, palijativnu skrb i unutarnju medicinu u bolnici Mt. Sinai, i autorica knjige “Honest Aging: An Insider‘s Guide to the Second Half of Life,” kaže da usamljenost u starijoj dobi zapravo može povećati rizik od smrti za čak 26 posto, piše yahoo.com.
KAKO USAMLJENOST UTJEČE NA VAŠE FIZIČKO ZDRAVLJE?
Usamljenost može osobu učiniti podložnijom anksioznosti, depresiji i suicidalnim mislima – a to je dodatno za ljude starije od 50 godina koji su vjerovatno izloženi dobnoj diskriminaciji.
Što se tiče vašeg fizičkog zdravlja, usamljenost može povećati rizike od srčanih bolesti i moždanog udara, kao i veće rizike od kognitivnog opadanja i demencije, kaže dr. Leipzig. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, socijalna izolacija i usamljenost također su povezane s većim rizicima od dijabetesa tipa 2 i ovisnosti.
Održavanje socijalnih odnosa i veza, s dr. Leipzig kaže, ima suprotan učinak, smanjujući te rizike i čak vam pomažući da bolje spavate (što samo po sebi donosi mnogo zdravstvenih beneficija).
KAKO SE BORITI PROTIV USAMLJENOSTI?
Prema Koleu, usamljenost – pogotovo kod starijih osoba – toliko je rasprostranjena da su neke nacionalne vlade, prije svega Velika Britanija i Japan, zapravo “dodale ‘ministre usamljenosti‘ svojim kabinetima.” I dok većina nas neće moći dobiti takvu vrstu pomoći, kako ljudi stariji od 50 godina mogu razvijati i održavati odnose te izbjeći socijalnu izolaciju?
Dr. Leipzig savjetuje da je odgovor vjerojatno puno jednostavniji nego što mislite. “Moglo bi se činiti da je samo reći ‘ćao‘ besmislena gesta, ali zapravo vas povezuje s drugom osobom, a to je često jedna od stvari koja vam nedostaje kada se osjećate usamljeno”, kaže ona. “Ponekad se to naziva ‘slaba veza‘. Povezivanjem s ljudima, čak i površno, imate nekoga kome možete otići kada vam je potrebna podrška ili angažman i obrnuto – oni će se osjećati otvorenije povezivati s vama.”
TE “SLABE VEZE” S VREMENOM SE MOGU OJAČATI
“Mogu rezultirati i upoznavanjem novih društvenih skupina i mreža i mogu dodatno diversificirati vaše društvene veze. Studije pokazuju da što je veći broj ‘slabih veza‘ koje osoba ima, to je niži osjećaj usamljenosti.” Iako očito imati jake veze puno pomaže, kaže dr. Leipzig, male geste i veze s poznanicima također mogu donijeti nagrade.
Iako su poznanici divni, jače veze, poput onih s bliskom obitelji i pravim prijateljima, ključ su održavanja emocionalnog, fizičkog i psihičkog zdravlja kako starimo. Održavanje prijateljstava nije uvijek lako (svi smo toliko zauzeti!), ali ključno je.
“Treba vremena da se razvije duboko prijateljstvo, ali počinje preuzimanjem vodstva u kontaktu s prijateljima i prijedlozima da se nađete”, savjetuje dr. Leipzig. “Nemojte čekati da neko drugi napravi prvi potez. Samo uspostavljanje veze i početak veze može poboljšati vaše raspoloženje.” Nije vam nužno ni potrebno napraviti plan uživo, kaže ona, koliko pokazati da je druga osoba potrebna, željena i voljena – baš kao što vi želite biti. “Davanje do znanja nekome da ‘trebate razgovarati‘ može otvoriti vrata dubljem odnosu, pod uvjetom da druge ne opterećuje.‘‘.
