Stručnjaci, intervjuisani od “Daily Maila”, detaljno su opisali biološke procese koji se odvijaju kada ne spavamo dovoljno, bilo da kasno idemo u krevet, ostajemo budni 24 sata ili ne spavamo nekoliko dana. Hronični nedostatak sna, kako pokazuju studije, može povećati rizik od gojaznosti, gubitka pamćenja, dijabetesa, bolesti srca i smanjenog imunološkog odgovora.
Čak i jedna noć bez sna može nanijeti štetu, s obzirom na ključnu ulogu sna u regulaciji hormona, obnavljanju tkiva i održavanju zdrave tjelesne težine. Navedeni stručnjaci tvrde da se učinci nedostatka sna počinju pojavljivati nakon 18 sati nespavanja, izazivajući porast krvnog pritiska i stvaranje ozbiljnih zdravstvenih problema.
Takođe, ističu da nedostatak sna može smanjiti nivo testosterona, energije i oslabiti imunološki sistem. Nedostatak sna, koji traje duže od 18 sati, može dovesti do pada testosterona kod muškaraca i stvaranja upalnih proteina povezanih s ozbiljnim bolestima. Manjak sna takođe utiče na izbor hrane, uzrokujući povećanu žudnju za nezdravom hranom. Studije su pokazale da nedostatak sna može rezultirati povećanim unosom kalorija, posebno iz masti i ugljikohidrata.
Nakon 36 sati bez sna, svi simptomi postaju izraženiji, a pojedinac može doživjeti “mikrosan”, kratke periode nehotičnog sna. Nakon 48 sati budnosti, dolazi do ekstremnog nedostatka sna, što može uzrokovati halucinacije, povećan stres, depersonalizaciju i povećanu razdražljivost.
Ako se nedostatak sna nastavi, nakon 72 sata moguće su ozbiljne posljedice poput halucinacija, zabluda i iskrivljenog razmišljanja. Stručnjaci naglašavaju važnost sna kao ključnog elementa za pravilno funkcionisanje tijela i mozga. prenosi n1