Mnogi od nas ih ne znaju te je razlog što ponekad i dehidriraju.
Iako mnogi misle kako je dehidrirati moguće samo tokom ljeta, nisu u pravu. Dehidracija je češća ljeti ali ima i puno slučajeva tokom zimskog perioda.
Čak i kratkotrajna dehidracija može otežati rad organa te uzrokovati pad energije. Oni koji običavaju piti malo vode, dugoročno imaju veći rizik od obolijevanja, odnosno da budu podložniji bolestima, počevši od bolesti mokraćnog i probavnog sistema, pa sve do srčanih tegoba i poremećaja mentalnih funkcija.
SIMPTOMI DEHIDRACIJE
Osim žeđi, postoji niz drugih znakova upozorenja, ali koje obično ne povezujemo s dehidracijom. Glavobolja, umor, letargija i dekoncentracija među najčešćim su simptomima nedovoljnog unosa vode. Njeno pomanjkanje može biti praćeno i zatvorom (konstipacijom), niskim krvnim pritiskom te grčevima u mišićima.
Također su i suha koža, suhoća u ustima te neugodan zadah mogući pokazatelji dehidracije, kao i rjeđa potreba za mokrenjem, neugodan miris te tamnija boja urina. Signal povećane potrebe za vodom može biti i – osjećaj gladi, jer je uslijed dehidracije otežana raspodjela zaliha energije u tijelu.
Nije dovoljno piti vodu samo kad osjetite žeđ jer to već znači da ste dehidrirali. Stariji ljudi dnevno trebaju popiti 6-8 čaša, odrasli zdravi ljudi 8- 10 čaša, a ljeti čak i 12 čaša vode. Prirodna limunada ili voda u kojoj su odstajali limuni ili narandža dobra su alternativa negaziranoj vodi.
Kako biste hidratizirali tijelo, osim vode, možete i u litru vode iscijedite narandžu, limun ili limetu, dodajte kašičicu meda i prstohvat soli te po želji malo cimeta i mente.
