Naučnicu su istražili pokazatelje da naš mozak možda stari brže nego što je optimalno. Evo znakova na koje treba obratiti pažnju:
Cinična ste osoba
Finski naučnici objavili su fascinantnu studiju u kojoj su otkrili da vrlo cinični stariji ljudi ne samo da imaju veću stopu kognitivnog pada, već i umiru ranije. Zašto? Stres bi mogao biti krivac; znamo, na primjer, da kortizol, hormon stresa, ima vrlo nezdrav učinak na mozak i sprječava vas da jasno razmišljate.
Ako ste ponekad cinični, pokušajte da primijetite kada se takav stav pojavi o nečemu ili nekome i u tim trenucima potrudite se da promijenite svoj način razmišljanja.
Cinik je čovjek ravnodušan kako prema dobrom tako i prema zlu. Zato se za cinika kaže da je osoba koja se svemu podsmijeva, što govori o veoma bezobzirnom ponašanju. Cinik je prema tome i bezobrazan i drzak i protivi se svim društvenim formama i okvirima.
Pažnja vam puno luta
Svi znamo koliko je teško koncentrirati se kada smo uzbuđeni ili nervozni. Ipak, ako smatrate da vam je jako, jako teško da budete fokusirani na nešto, možda bi trebalo da razgovarate sa svojim ljekarom.
Istraživački tim s Univerziteta Južne Kalifornije otkrio je da je rasijanost znak kognitivnog starenja. Riječ je o smanjenju umnih sposobnosti da primjećujemo, istražujemo, analiziramo, zaključujemo i rješavamo probleme i zadatke kojima smo okruženi. Ova osobina može se pojaviti i kod osoba starosti od 30 godina i mogla bi biti jedan od znakova eventualne Alchajmerove bolesti.
To se najčešće događa kod starijih ljudi, ali ako imate problema s fokusiranjem kad ste pod stresom, kognitivno testiranje moglo bi vam pomoći da otkrijete da li imate predispoziciju za kognitivni pad. Vježbanje mozga, poput slaganja slagalica ili igara, može biti od pomoći u izgradnji vještina koncentracije.
Zaboravljate stvari
Večera s prijateljima može vam donijeti puno toga. Međutim, ako ih više puta ispravite bez razloga, to može signalizirati problem. Ako vaši prijatelji pomenu da se vaše ponašanje čini drugačijim, ozbiljno shvatite njihove riječi.
“Pacijenti koje viđam i koji imaju problema s pamćenjem obično ne prepoznaju da ga imaju”, kaže Tomas R. Vidik, saradnik Američke akademije za neurologiju koji radi na klinici Elkhart i dodaje:
“Uvjereni su da s njima nije ništa loše. Zato bih rekao da je vrlo važan znak na koji treba obratiti pažnju ono što vam govore prijatelji i porodica. Da li su primetili da imate problema s pamćenjem? Ako je jesu, vrijeme je da dobijete stručno mišljenje.”
Umorni ste tokom dana
To je ključni znak zapažen u nekoliko studija, na primjer u studiji starenja Klinike Mejo. Pospanost danju ne samo da znači da vaš mozak ne dobija odgovarajući regenerativni odmor koji mu je potreban noću, već može izazvati fizičke promjene mozga povezane sa starenjem.
“San je zaista važan zaštitnik mozga”, kaže Nil Graf-Redford, profesor neurologije na klinici Mejo u Floridi,piše N1
“Istraživanje je pokazalo da apneja za vrijeme spavanja zapravo može smanjiti hipokampus (koji je ključni dio vašeg mozga koji ima veze s učenjem i pamćenjem). Apneja za vrijeme spavanja prouzrokuje nedostatak kiseonika, što može oštetiti mozak, ali istraživanje takođe pokazuje da liječenje apneje za vrijeme spavanja može vratiti stanje u normalu. Za zdravlje mozga potrebno vam je sedam i po do osam sati dobrog sna svake noći.”
Apneja je kratkotrajni prekid disanja u snu koji traje duže od tri, a kraće od 10 sekundi.
