Andrija je digitalni asistent Ministarstva zdravstva Hrvatske koji prati trijažni proces Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo, a stvoren je na osnovu stručnog znanja vodećeg hrvatskog epidemiologa prof. dr. Branka Kolarića. I dostupan je svima preko WhatsApp aplikacije. StopKorona! je aplikacija koja se zasniva na tehnologiji praćenja u cilju prevencije ali i prekida lanca širenja korona virusa i dostupna je korisnicima u Sjevernoj Makedoniji.
Dok nacionalni krizni štabovi u zemljama Zapadnog Balkana, kao i širom svijeta, pokušavaju kroz mjere zabrane kretanja i zatvaranja raznih oblika poslovanja uspore širenje korona virusa, sa druge strane također kroz korištenje digitalnih rješenja pokušavaju se pronaći odgovore na pandemiju.
Kako uz internet protiv pandemije?
Osim platformi na kojima se svakodnevno objavljuju informacije o broju oboljelih, poput covid19.rs ili covid-19.ba, napravljene su stranice poput ‘Digitalna Solidarnost’ u Srbiji, kao i u Crnoj Gori, na kojima građani mogu pronaći informacije o besplatnim platformama za učenje na daljinu, rad od kuće, besplatnim sadržajima poput filmova, knjiga.
U Bosni i Hercegovini su početkom aprila UNDP i Bit Alijansa pokrenuli inicijativu covIDEJA 2020. koja, kako navode, “predstavlja platformu za pronalaženje inovativnih ideja i rješenja koje predlažu građani” u cilju prevazilaženja negativnih posljedica uzrokovanih pandemijom.
CovIDEJA traje od 10. do 24. aprila, a tokom tog vremena građani predlažu svoje ideje, među kojima se nalaze online škola za djecu, aplikacije za moguće oboljele, uređaji za dezinfekciju ruku kao i ‘pametna narukvica’ koja bi upozoravala na kršenje fizičke odaljenosti, i brojne druge. Pobjednik takmičenja bit će poznat u maju.
WhatsApp chat dio popularne kulture
Samo u prvih sedam dana Andriju je koristilo više od 70.000 građana, a obzirom da je komunikacija u WhatsApp dvosmjerna, te omogućuje korisnicima i izražavanje svojih mišljenja, na osnovu prijedloga građana Andrija razvija nove vještine.
“Od pojave Andrije, pritisak na zdravstveni sustav se značajno smanjio, posebno na kontakt centre. Andrija je zbog vrijednosti koju dostavlja korisnicima postao nacionalni celebrity i dio popularne kulture”, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE), Mislav Malenica, osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths, predsjednik CroAI, Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, koji su zajedno sa ministarstvom razvili chat za pomoć građanima u vrijeme pandemije.
Chat koristi protokole koje je propisao Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ali kako Malenica pojašnjava, mogu ga koristiti i osobe iz drugih zemalja za procjenu simptoma.
“Dr Andrija Štampar po kojem je digitalni asistent Andrija dobio ime, utemeljio je principe po kojem funkcionira javno zdravstvo u većini svijeta te značajno utjecao na stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije, tako da je velika vjerojatnost istih ili sličnih procesa javnog zdravstva u drugim zemljama osim Hrvatske”, dodaje Malenica.
StopKorona! aplikaciju u Sjevernoj Makedoniji u prva tri dana pokretanja koristilo je dva posto populacije.
“Moramo naglasiti da implementiranje uspješnog rješenja za praćenje kontakata, prema novim EU pravilima zahtjeva aktivaciju 65-75 posto stanovništva”, kaže za RSE Vasko Kronevski izvršni direktor Nextsense, kompanije koja je razvila aplikaciju, te dalje navodi kako, što više građana koristi aplikaciju, bolji i brži će biti rezultati borbe protiv virusa.
Cilj StopKorona! aplikacija, koja radi na principu Bluetootha, jeste da osigura alat zdravstvenim autoritetima kroz efektno praćenje osoba koje su možda bile u kontaktu sa zaraženom osobom u prethodnih 14 dana.
“Kada osoba koja koristi aplikaciju bude pozitivna na korona virus, ona će biti upitana da podijeli svoje podatke sa Ministarstvom zdravstva. Dok u potpunosti štite privatnost, kompetenti zvanični organi će ispitati podatke kako bi utvrdili koji su kontakti korisnika moguće bili izloženi virusu, te ih informisati da su bili u bliskom kontaktu sa osobom koja ima COVID-19”, pojašnjava Kronevski.
Da li je privatnost građana zaštićena?
Međutim, dok u isto vrijeme ova, ali i slična rješenja pomažu građanima, postoji zabrinutost organizacija za zaštitu prava zbog privatnosti samih podataka koje ove aplikacije prikupljaju, kao i podataka koje vlade objavljuju u vrijeme pandemije.
Liljana Pecova-Ileska, programska direktorica za privatnost i internet IMPETUS organizacije iz Sjeverne Makedonije navodi da aplikacije i internet doista pomažu građanima u postizanju fizičke distance i #ostanikodkuće mehanizma kojeg preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
“Digitalna agenda sada ima svojih pet minuta”, navodi Pecova-Ileska.
“Pozitivno je da bilo koja potrebna pomoć može brzo da se pronađe na društvenim mrežama. Međutim, najveća prijetnja je također tamo, u širenju dezinformacija i lažnih vijesti”, kaže Ileska uz pojašnjenje da zloupotreba interneta sada sigurno ne ide u korist smanjenju širenja panike i potencijalnog nasilnog ponašanja.
“Međutim u ovakvim vremenima niko se ne pita kakvu prijetnju za privatnost aplikacije predstavljaju”.
U preporukama Human Rights Watch-a, objavljenim sredinom marta navodi se da vlade zemalja trebaju osigurati da su informacije o pacijentima zaštićene čak i onda ako zvaničnici odluče da identifikuju one koji su možda izloženi virusu.
Ranije je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti Crne Gore donijelo odluku da objavi imena i prezimena građana koji se nalaze u obaveznom karantinu. Na svom Twitter nalogu, uz objavu imena, iz Vlade su saopštili da su ovu odluku donijeli uz saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka.
NKT za zarazne bolesti, uz saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka, počinje da objavljuje imena lica kojima su izdata rješenja o obaveznoj samoizolaciji.
Odluka je donijeta pošto je utvrđeno da pojedina lica krše mjeru izlažući visokom riziku cijelu CG. 1/3 #CoronaInfoCG pic.twitter.com/HxvV9CeDco— Vlada Crne Gore (@VladaCG) March 21, 2020
Nakon što je Vlada odlučila i objavila imena i adrese osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, pojavila se mobilna aplikacija, nepoznatih autora, preko koje je moguće da se locira pozicija ljudi u samoizolaciji, prenosi RSE.
“Institucije nisu postupile po inicijativi da se ukloni nezakonita aplikacija kojom se uz aktiviranje geolokacije utvrđuje blizina lica iz samoizolacije. Time je Vlada poslala poruku da ne štiti lične i zdravstvene podatke građana iako je to njena obaveza, ali je Vlada posredno i ohrabila različite strukture da je opravdano dijeliti takve podatke”, rekla je ranije za RSE, Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje.
U Bosni i Hercegovini je nekoliko opština odlučilo da objavi spiskove osoba u izolaciji, a Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini 10. aprila objavila je saopštenje u kojem se navodi kako su ‘uočili da se na pojedinim službenim web stranicama javnih organa objavljuju lini podaci lica koji ne postupaju u skladu sa mjerama zabrane u vezi pandemije”, čime može doći do ozbiljne povrede prava na privatnost obrade podataka.
“Analizom Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, konstatovali smo da objavljivanje bilo kojih ličnih podataka nije predviđeno kao mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Dakle, predmetni zakon ne može biti osnov za takvu obradu ličnih podataka”, navodi se u saopštenju Agencije za zaštitu ličnih podataka.
U Srbiji je, prema informacijama SHARE Fondacije, Informacioni sistem COVID-19 namjenjen obradi ličnih podataka građana u vezi sa pandemijom te bolesti, bio je osam dana, izložen neovlašćenom pristupu na web stranici do koje se moglo doći Google pretragom.
“Naše otkriće govori o tome da taj sistem nije bio bezbedan i da je bio kompromitovan. Moram da napomenem da mi korisničko ime i šifru nismo iskoristiti da uđemo u sistem, jer mi nemamo ovlašćenje da pristupimo tim podacima. Naša reakcija je bila takva da nadležnim organima ukažemo na propust koji se desio i da što pre umanje rizik za naše podatke, a onda da nastave da postupaju u skladu sa važećim okvirima Republike Srbije”, pojašnjava Đorđe Krivokapić, suosnivač Share Fondacije i asistent profesor na Univerzitetu organizacionih nauka u Beogradu.
Ovaj slučaj također pokazuje, pojašnjava Krivokapić da sigurnost i zaštita podataka građana Srbije, mogu biti vrlo lako ugrožena i kompromitovana.
“U bezbednosti, naročito informacionoj bezbednosti, važi pravilo da je sistem jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Iako nismo izučavali sve tehničke aspekte bezbednosti ovog sistema, on je zapravo pao na nivou da je nekoj ustanovi dodeljena šifra i korisničko ime, ona je to objavila na stranici za zaposlene, ali ta stranica nije bila zaštićena. To znači da na organizacionom nivou, na nivou korisnika ne postoje ni svest a ni znanje kako se štiti bezbednost podataka”, dodaje Krivokapić.
Za Liljanu Pecova-Ileska, postoji i drugi problem.
“Ne brinem previše zbog zaštitu podataka na razvijenim aplikacijama, više brinem za podatke koje prikupljaju i mogućnosti prodaje, recimo marketinškim agencijama”, kaže Ilieska.
“Obzirom da se sada nalazimo u fazi gdje ‘novo normalno’ treba da bude uspostavljeno, i to će sigurno uticati na naše ponašanje, zanima me kako će ovi podaci možda biti iskorišteni za projekciju novih poslovnih modela”, kaže Pecova-Ileska, te dodaje da nikada kao sada nije bila razvijena svijest o privatnosti podataka, te dodaje da bismo, imajući u vidu slučaj iz Crne Gore, ‘trebali imati dugu debatu o tome šta se desilo i kako da vratimo svoje pravo na privatnost.’
Poseban fokus na zaštiti podataka
U Srbiji, za sada, nema konkretnih aplikacija za praćenje kontakata, kaže Krivokapić.
“Praćenje kontakata je jedno od najvećih izazova vezanih za spriječavanje širenje virusa sa jedne strane, zaštite privatnosti podataka sa druge strane,” dodaje on.
Chat Andrija, kaže Mislav Malenica, pazi na privatnost podataka, te da su u procesu razvoja pazili da strogo poštuju privatnost korisnika, te da je sve u skladu sa važećim zakonima.
“U projekt su uključeni stručnjaci za GDPR koji su razvili politiku privatnosti, a sve je transparentno navedeno na službenoj stranici www.andrija.ai.
Prilikom razvoja Andrije vodilo se računa o tome da se omogući svim građanima mogućnost korištenja njegovih prednosti, bez obzira na njihovo tehnološko predznanje. Ideja je da komunikacijom s Andrijom korisnik dobije pravu informaciju skrojenu po mjeri”.
StopKorona! aplikacija čuva podatke na uređaju korisnika 14 ili 21 dan, te su imajući u vidu da funkcioniše na principu Bluetootha kako bi aplikacija komunicirala sa drugim korisnicima, podaci enkriptovani.
Aplikacija, pojašnjava izvršni direktor Nextsensea, ne prikuplja podatke o lokacijama niti lične podatke korisnika.
“StopKorona! i Nextsense tehnologija je razvijena sa posebnim fokusom na zaštiti privatnosti korisnika. Pažljivo pratimo vodiče Evropske unije i Svjetske zdravstvene organizacije za implementaciju ovakvih aplikacija, te pratimo regulacije za privatnost podataka kako bi se osigurali da aplikacija procesira samo minimalno neophodne podatke”, pojašnjava Vasko Kronevski, te dodaje da je ovakva vrsta tehnologije jedino rješenje koje može asistirati zdravstvenim radnicima kako bi ustanovili bolji lanac kontakata.
Kako navodi Kronevski, svaka zemlja treba da implementira efektna rješenja za kontaktna praćenja kako bi spriječili buduće širenje virusa i prekinuli lanac prijenosa virusa. U cilju sprečavanja povrede privatnosti Evropska komisija je također izdala smjernice za aplikacije koje koriste praćenje kako bi prekinuli lanac širenja virusa.
Neizvjesnost pandemije i brzina širenja korona virusa postavljaju pitanje kada će i druge zemlje uvesti slične aplikacije kako bi olakšali zdravstvenim sistemima, ali i osigurali što brže i tačnije podatke u borbi protiv COVID-19.
