Generacija Z nema apsolutnu početnu tačku (ili čak jasnu krajnju granicu), već se odnosi na one rođene poslije srednjih do poznih devedesetih.
Ova djeca, rođena oko ulaska u novi milenijum, došla su u digitalni svijet i sama naučila kako da se snalaze u njemu.
Ali kako su uspjela u tome?
Svršeni školarci pričaju o prijateljstvima, flertovanju, razmjenjivanju poruka i mimovima – svom digitalnom mladalačkom životu, zapravo – i otkrivaju kakve su lekcije naučili usput.
“Nismo imali drugog izbora nego da naučimo sami sebe”
Većina nas živi sa društvenim mrežama nadohvat ruke, ali one nisu formirale sve nas.
“Neki odrasli vole da nas zovu Generacijom Z”, kaže Simon. “Možete da nas zovete kako god hoćete, ali mi znamo šta nas razlikuje od drugih.”
Ona i njeni prijatelji priznaju da su jedinstveni po tome što su odrasli i “razvili se” dok se svijet prebacivao sa preklopnih mobilnih telefona na doba pametnih telefona – i nisu mogli da pitaju odrasle oko sebe za savjet ili smjernice u vezi sa tehnologijom.
“Kad smo mi postali tinejdžeri, svijet interneta je rastao toliko brzo da odrasli nisu mogli da održe korak s njim. Nismo imali drugog izbora nego da naučimo sami sebe”, kaže ona.
“Naši roditelji tek sad počinju da kapiraju društvene mreže, ali kad smo mi počinjali da idemo u srednju školu, dok smo pokušavali da shvatimo ko smo, morali smo da se snalazimo s njima sami.”
Morali su da uče na vlastitim greškama dok su ih pravili, zato što u to vrijeme nisu znali koje su to greške.
To ih je oblikovalo kao ljude i oblikovalo je način na koji uče.
Prijateljstva i društvene mreže
Odrastanje u Generaciji Z svodilo se na učenje kako sklapati prijateljstva onlajn, ali postojali su izazovi i kad su u pitanju bila prijateljstva uživo.
A društvene mreže mogu da imaju ogroman uticaj i na ljubavne veze. Uzmite samo za primjer omiljenu društvenu platformu među tinejdžerima Snepčet.
Snepčet je imao algoritam koji je stvarao listu “najboljih prijatelja” neke osobe zasnovanu na tome sa kim priča najviše u okviru aplikacije – to je dovodilo do svađa i tenzija među grupama.
Šta ako je nečiji dečko imao neku drugu djevojku na svom spisku najboljih prijatelja?
“Prijateljstva su mogla da nastanu ili nestanu, samo preko društvenih mreža”, kaže Tina.
Nije uvijek bilo lako prokljuviti kako pročitati poruku koju ste dobili od prijatelja. Da li je protumačiti ovako ili onako? Je li stvarno ljut ili se samo zafrkava?
I nisu mogli da se oslone na to da im odrasli daju savjet koji im je bio potreban.
“Bilo je nezgodno pričati sa vašim roditeljima”, kaže Simon. “Kad je bilo problema na igralištu, vaša mama je vrlo dobro znala kako da izađe na kraj s njima. Ali na internetu je to bilo novo za vas oboje.”
Ljubav i zabavljanje preko interneta
Za Generaciju Z, zasnivanje veze sa nekim počinje preko interneta, kaže Simon. Ranije, ukoliko vas je neko zanimao, tražili ste njegov broj, a “sada je to: mogu li da te dodam na Snepčetu?”
Prvo ide onlajn flertovanje i zapraćivanje jedan drugog na društvenim mrežama, što se nastavlja “neobaveznim lajkovanjem” jednog od starijih postova – nešto što je bilo dovoljno davno da odmah postane jasno da ste nekom pregledali čitav nalog.
Sljedeća faza je kada pričate onlajn, a to umije da bude zahtjevan poduhvat: pauze između odgovora mogu da dovedu do panike i nesigurnosti.
“Vođenje ljubavnog života onlajn ne funkcioniše uvijek, ali nekad se i to desi”, kaže Simon, koja je sa 15 godina započela onlajn vezu sa djevojkom u Nemačkoj koju je upoznala preko interneta – imale su slična interesovanja, obje su pratile iste ljude i na kraju se “spojile” preko fandomske zajednice.
Odlazile bi na spavanje preko poziva na FejsTajmu kako bi imale osjećaj da su zajedno. Ubrzo su Simonini prijatelji željeli da upoznaju i njenu djevojku, pa bi se masovno uključivali u grupne četove.
Na kraju je, međutim, veza postala suviše burna i one su raskinule.
Razišle su se zbog toga ko su kao ljudi, kaže Simon, ali i zato što je onlajn elemenat postao suviše naporan: “Imala sam osjećaj da nikad ne mogu da isključim telefon.”
Danas ne priča sa ljudima onlajn onoliko kao nekada. Ne želi da se zanese i pokušava više da živi u sadašnjem trenutku.
Ali sigurna je u jedno: “Ljubav je ljubav, a to važi i onlajn.”
Sajber maltretiranje
Sajber maltretiranje bilo je široko rasprostranjeno – ljudi bi imali običaj da snimaju jedni druge bez dozvole i to postavljaju onlajn.
Alis se sjeća kako je grupa djevojaka gledala njenu i sliku njenih prijatelja na Instagramu, zumirala njeno lice i smijala mu se.
Strašno je bilo osjećati se kao žrtva maltretiranja, ali su neosnovane optužbe takođe predstavljale veliki problem.
Sa 13 godina, Tina je dovučena u kancelariju dežurnog nastavnika i optužena da je slala ružne poruke jednoj od svojih dobrih prijateljica preko Blekberi mesindžera (BBM).
Ali ona nije bila na BBM-u nedeljama. “Stvarno sam željela da dokažem da to nisam bila ja, ali svi dokazi su ukazivali na to da jesam”, kaže Tina. “Neko je prekopirao moj profil na BBM-u.”
Na kraju je njena majka uspjela da potvrdi da to nije ona i oslobođena je svih optužbi, ali iako je bila nevina, dotično prijateljstvo je pretrpjelo štetu i njih dvije su se udaljile jedna od druge.
To iskustvo nikad nije zaboravila: “Do dana današnjeg i dalje ne znam ko je to uradio. I dalje ne znam koji su bili razlozi ili motivi.”
Pronađite svoju (globalnu) zajednicu
Gledano s malo pozitivnije strane, život onlajn može i da vam olakša da pronađete srodne duše, bez obzira na to gdje se one nalazile u svijetu.
Simon kaže da je, kad je imala 13 godina, otkrila Helen Bonam Karter preko filmova o Hariju Poteru i odmah ju je privukla njena individualnost.
“Kad me je prvi put nadahnula, otišla sam na Instagram”, kaže Simon.
Tad je otkrila naloge drugih ljudi koje je ona takođe inspirisala – što je bilo jedno potpuno novo onlajn iskustvo.
“Bilo je to kao da možete da pronađete ljude koji razmišljaju isto kao i vi”, kaže Simon. “Kad sam ušla na Instagram, bilo je to kao da sam ušla u univerzum fandoma. Kao da sam propala kroz zečju rupu.”
Za Gen Z, fandomi pružaju sigurno utočište (ili dom za supkulturu), gdje fanovi mogu da se sreću i dijele zajednička interesovanja, pronađu i pruže empatiju, i generalno se osjećaju kao da su pronašli svoje pleme.
Nakon što je pronašla ovu zajednicu, Simon je otvorila vlastiti nalog i uslijedila su mnoga internet prijateljstva.
Iako su ta internet povezivanja na neki način bila jedinstvena, u suštini su bila kao i sva druga prijateljstva.
“Očigledno ne možete da provodite vrijeme s njima fizički”, kaže Simon, ali “imate kome da se povjerite, možete otvoreno da im kažete šta mislite, mislim da jednako dobro možete da se povežete mentalno i onda prijateljstvo procvijeta.”
Način da budete ono što želite
Drugi fanovi koje je upoznala onlajn uglavnom su bili uzrasta između 14 i 16 godina: mladi ljudi koji vjerovatno traže zajednicu za sebe zato što se u svojim stvarnim životima pomalo osjećaju kao na margini.
Društvene mreže su pružile Simon i ljudima koje je upoznala jednu novu vrstu slobode, kaže ona. “Nije bilo nikoga ko vas je znao mimo onoga kako ste željeli da se predstavite.”
Simon, koja je miješanog rasnog porijekla, kaže da je ponekad odrastanje oko ljudi koji ne izgledaju kao vi za nju predstavljalo izazov.
Nije bilo rasizma, prema njenom mišljenju, ali moglo je da bude nedostatka razumijevanja: na primer, svi su uvijek bili fascinirani njenom afro frizurom.
Ali onlajn, nacionalnost, etničko porijeklo i rasa samo su nestajali: “Niko nije mogao da vidi moju kosu”, kaže Simon. “Niko nije mogao da pruži ruku i pita mi zašto je nauljena!”
Nešto drugo što je Gen Z naučila jeste novi način komunikacije među sobom, bez obzira odakle su došli na internet.
“Zato što smo odrasli sa tim, razvili smo vlastiti načine zbijanja šala, načine da prenesemo različite tipove informacija”, kaže Simon, piše “BBC“.
