Doktorat Bege Karadže na prestižnom belgijskom univerzitetu fokusirao se na LED tehnologiju i kvantne tačke (eng. QDs), naprednu oblast koja je dobila priznanje kroz Nobelovu nagradu za hemiju 2023. godine.
„Kvantne tačke imaju sposobnost da apsorbuju kraće talasne dužine svjetlosti, poput plave, i konvertuju ih u duže talasne dužine, poput zelene, amber ili crvene svjetlosti. Laički rečeno, kvantne tačke mogu „mijenjati“ boju svjetlosti.“, objašnjava ona.
Njihova specifičnost leži u tome što samo jedna vrsta materijala, poput indijum-fosfida (InP), može emitovati svjetlost u cijelom vidljivom spektru promjenom veličine čestica.
Tokom doktorskog rada, dr. Karadža je modelirala kvantne tačke kako bi povećala efikasnost LED uređaja. „LED tehnologija ima problem sa zelenim i žutim svjetlom. Korištenjem kvantnih tačaka, možemo efikasnije konvertovati plavu svjetlost u ove boje,“ kazala je dr Karadža.
Ovi nalazi imaju potencijalnu primjenu u industriji displeja i rasvjete, uključujući popularne Samsung QLED i QD OLED uređaje.
Njeni radovi su objavljeni u uglednim časopisima poput Nano Letters.
„Objaviti rad u ovakvom časopisu je jako zahtjevno. Mi smo imali jako dobre rezultate, rad je bio stručno napisan tako da smo uspjeli. Moj profesor Zeger ima jako visoke ciljeve, i kad je rekao da nam je plan objaviti rad u Nano Letters, nije mi bilo svejedno. Ali drago mi je da smo uspjeli.“, s ponosom je istakla dr. Bega Karadža.
Međutim, ona ističe da kao i kod svake tehnologije u razvoju, postoje izazovi: „U ovom slučaju, izazov je stabilnost kvantnih tačaka. Naime, kada su izložene jakom svjetlu, zraku, vlazi ili visokim temperaturama, kvantne tačke mogu izgubiti sposobnost da apsorbiranu energiju pretvore u svjetlost druge boje, te je umjesto toga oslobađaju tu energiju u obliku toplote“.
Trenutno najstabilnije kvatne tačke su one na bazi kadmijum-selenida, ali zbog visoke toksičnosti kadmijuma, njihova upotreba je strogo ograničena ili potpuno zabranjena u raznim državama.
„Ključna daljnja istraživanja u ovoj oblasti fokusiraju se na razvoj alternativa bez kadmijuma, poput InP QD-ova, te pronalazak općeg rješenja za poboljšanje stabilnosti kvantnih tačaka“, istakla je dr. Karadža.
Nezaboravno djetinjstvo i osjećaj slobode
„Moje rano djetinjstvo u Bugojnu bilo je prelijepo, i sada, dok moja djeca rastu, osjećam određenu žal što ne mogu osjetiti tu slobodu koju je nekada pružao život na selu. Mislim da je taj osjećaj slobode, razvijen tokom ranih godina mog života, najdublji i najizraženiji dio mog bića. Ukoliko mi neko naruši tu slobodu, teško to mogu tolerisati“, kazala je dr Karadža.
Ta ljubav prema slobodi postala je ključna odrednica njenog života, od odlaska u Sarajevo, gdje je pohađala Tursko-bosanski Sarajevo College, do studija fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.
Nakon diplome, put ju je odveo u Njemačku, gdje je nastavila master studij iz fotonike. „Nakon mastera pronašla sam poziciju za doktorski studij na KU Leuven i dobila punu stipendiju,“ kaže dr. Karadža.
Karadža je doktorat odbranila u oktobru 2024. godine.
„Nakon javne odbrane moje disertacije, predsjednik doktorantskog vijeća pozvao je moju šestogodišnju kćerku da mi uruči doktorsku diplomu. Naravno, mlađa kćerka nije mogla dopustiti da to bude samo zadatak starije, pa je i ona izašla na scenu“.
Porodica i nauka su za nju neodvojivi. „Privatni život može vas usporiti u poređenju s kolegama, ali nikad ne odustajte od svojih snova,“ poručila je ona mladim majkama koje razmišljaju o naučnoj karijeri.
Njena priča svjedoči o tome kako strast za naukom i posvećenost porodici mogu koegzistirati i inspirisati druge. U svijetu u kojem su inovacije ključne, dr. Bega Karadža pokazuje da su snovi ostvarivi, uz mnogo rada, podrške i vjere u sebe, piše Jelena Kalinić za VoA.
