Oči mogu biti raznih boja, od tamnobraon, skoro crne boje do svjetlobraon boje, od zelene do boje lješnika ili od sive do plave boje. Međutim, uprkos mnogim varijacijama koje uočavamo, u stvari postoje samo dva različita pigmenta u našim očima — braon i crveni.
Obojeni dio na prednjem dijelu oka naziva se dužica. Ima oko 12 milimetara prečnika i jedan otvor na sredini koji se naziva zjenica. Dužica je napravljena od vezivnog tkiva i jednog finog mišića koji joj omogućava da se otvara i zatvara kao odgovor na svjetlost. Upravo ćelije dužice, koje se nazivaju melanociti, stvaraju pigment i takođe su odgovorne za boju naše kose i kože. Melanociti mogu da stvaraju dva različita tipa pigmenta: melanin, koji je braon-crni i feomelanin, koji je crvene boje. Stoga, tamne oči (boje lignita ili skoro crne) su one koje imaju najviše pigmenta (od melanina), a nasuprot njima, oči plave boje imaju manju količinu pigmenta. Na primjer, svjetloplave oči su karakterističnije kod osoba evropskog porijekla.
Međutim, ne postoji plavi pigment u našim očima. Stoga se pitamo, zašto su onda plave? Odgovor leži u vlakanima bijelog kolagena, u vezivnom tkivu dužice. Ova vlakna raspršuju svjetlost i čine da dužica izgleda plavo.
Boje očiju koje se nalaze između ekstrema tamnobraon i svjetloplave boje, imaju različite količine pigmenata i dijelove bez ijednog pigmenta. Ovo vodi do jedinstvenih boja, koje vidimo kao zelenu, boju lješnika i sivu. Ali nije boja jedino što čini da naše oči budu jedinstvene. Fizička topografija dužice takođe igra važnu ulogu. Kada ispitujemo naše oči izbliza, možemo da vidimo nekoliko dijelova. Najlakše se može uočiti pigmentovani prsten, obojeni prsten koji okružuje zjenicu. Postavlja se pitanje — šta reguliše ovu nevjerovatnu raznolikost boja i područja u našim očima?
Tokom mnogo godina, genetičari su vjerovali da je samo jedan gen odgovoran za određivanje boje očiju kod ljudi, s tim što su oči braon boje dominatnije od očiju plave boje. Međutim, roditelji koji imaju braon oči mogu da imaju djecu sa plavim očima. Što se tiče boje očiju, ukupni broj gena koji je za nju odgovoran trenutno se svodi na 11. Grupa istraživača predvođena Manfredom Kajserom (Manfred Kayser), profesorom molekularne forenzičke biologije na Erasmus Univerzitetu, Medicinskog Centra u Roterdamu, u Holandiji, nedavno je analizirala varijante u ovim genima na više od 3.000 osoba iz sedam evropskih zemalja.
Nakon upoređivanja ovih genetskih profila, sa jednim novim metodom za ispitivanje boje očiju na fotografijama, naučnici su u većini slučajeva pouzdano mogli da predvide boju očiju. Ipak, genetika oprtičkog prstena je i dalje u svojim počecima, zajedno sa nekoliko hiljada gena koji su uključeni u ispitivanje razvoja dužice.
Budući da je proces ispitivanja složen i zahtjeva dosta vremena i truda, dok traje potraga za svim ‘genetskim igračima’ koji učestvuju u stvaranju boje i unutrašnjosti oka, ostaje nam da nastavimo da se divimo činjenici da su tako jednostavne ‘alatke’ poput gena sposobne da stvaraju tako široku i veličanstvenu raznolikost jedinstvenih boja očiju, piše “Red info portal“.
