Istraživači sa Univerziteta Merilend u SAD-u i istraživačkog instituta IRSS, u Burkini Faso, otkrili su prvu vrstu genetski modifikovane gljive – Metarhizium pigaense (Metarhizium pingshaense) koja ubija komarce koji šire malariju – Anofeles (Anopheles).
Cilj pronalaska je borba protiv malarije, koja na godišnjem nivou ubije 400 000 ljudi, a ne izumiranje insekata, istakli su pronalazači.
Na osnovu laboratorijskih testova gljiva je pokazala jače dejstvo ako je pojačana otrvom, a naučnici su se odlučili za otrov pronađen u vrsti pauka iz Australije. Uputstva za pripremu toksina protiv komaraca pripisana su genetskom kodu gljivice, kako bi proizvodila otrov tek kada se nađe u komarcu.
– “Pauk koristi svoje kljove da probuši kožu insekata i ubrizgava toksine, a očnjake pauka smo zamijenili sa gljivicom Metarhiziumom”, objasnio je prof. Rajmond Leger, za “BBC“.
Eksperimentalno, lažno selo površine 6500 m² napravljeno je u Burkini Faso i opremljeno biljkama, vodom, kolibama i hranom za komarce, okruženim dvostrukim slojem mreže. Spore gljiva su isprva pomiješane sa uljem susama i spuštene na površine crnih, pamučnih čaršava, a potom su spušteni i komarci. Eksperiment je uključivao 1500 komaraca. Rezultati objavljeni u časopisu Science pokazali su da je broj komaraca rastao kada su ostavljani sami, ali kada su izoženi dejstvu gljivica-pauk toksina, nakon 45 dana, ostalo ih je 13.
Testovi su ukazali i na to da je gljiva specifična za komarce, a da na druge insekte, poput pčela ne djeluje.
U borbi protiv malarije neophodne su nove metode zbog toga što komarci postaju sve otporniji na insekticide. Svjetska zdravstvena organizacija ukazala je na rastući broj slučajeva oboljelih od malarije, naročito u 10 zemalja Afrike.
Naučnici su dodali da im za primjenu ove metode kontrole malarije u pogođenim područjima fale još samo odgovarajući propisi o bio-bezbjednosti kako bi upotreba ove gljive i drugih genetskih metoda za kontrolu komaraca osigurano funkcionisala.
