Parkinsonova bolest mogla bi se ubuduće otkrivati desetljećima prije prvih simptoma!
Pokazala je to najnovija, prema svemu sudeći revolucionarna britanska studija upravo objavljena u časopisu Lancet Neurology.
Naime, naučnici s londonskog King’s Collegea tvrde da bi se znakovi promjena u mozgu mogli uočiti 15 do 20 godina prije pojave simptoma bolesti.
U otkrivanju promjena značajnu ulogu ima serotonin, tvar povezana sa spavanjem, raspoloženjem i apetitom koja se dosad nije povezivala s ovom bolešću čiji su simptomi drhtanje, tremor i ukočenost, ali i depresija, problemi s pamćenjem i spavanjem.
Već se dugo Parkinsonova bolest povezuje s padom razine dopamina, hemijske tvari koja je neurotransmitor između mozga i tijela. No ova je studija pokazala da je još jedna tvar, serotonin, također povezana s ovom tzv. ekstrapiramidalnom bolešću.
Ispitanici u dvadesetima i tridesetima koji imaju rijetku mutaciju na genu SNCA, pa je sigurno da će razviti Parkinsonovu bolest u kasnim četrdesetima ili pedesetima, imali su značajno smanjenu razinu serotonina. Naime, naučnici su promatrali mozak 14 osoba iz udaljenih sela u južnoj Grčkoj i Italiji koji imaju te genetske promjene, s tim da je kod polovice već bila dijagnosticirana Parkinsonova bolest, a druga polovica nije imala nikakve simptome.
Usporedba je rađena s još 65 pacijenta s Parkinsonom te sa 25 zdravih dobrovoljaca i uspjeli su utvrditi rane promjene u mozgu kod ispitanika u dobi od 20 do 30 godina, i to upravo u serotoninskom sistemu.
– Drugim riječima, rezultati studije pokazuju da se kod tih ispitanika razina serotonina smanjila 15 do 20 godina prije negoli je došlo do problema s dopaminom – kaže Marios Politis, koautor studije.
Pad serotonina također prethodi ranim kliničkim simptomima bolesti koji mogu uključivati nedostatak osjećaja mirisa, depresiju i poremećaj spavanja, i to čak 20 godina prije pojave bolesti. Ovi rezultati sugeriraju da bi promjene u serotoninskom sistemu mogle djelovati kao ključni signal ranog upozorenja za ovu tešku bolest.
– Naši rezultati upućuju na to da bi rano otkrivanje promjena u serotoninu moglo otvoriti vrata razvoju novih terapija koje će usporiti, a možda i spriječiti napredovanje Parkinsonove bolesti – rekao je Politis.
– Ključno je da smo otkrili promjene u serotoninskom sustavu među pacijentima koji još nisu dijagnosticirani. Takvo bi snimanje sustava serotonina u mozgu moglo postati vrijedan alat za otkrivanje rizičnih pojedinaca, praćenje napredovanja bolesti i pomoć u razvoju novih tretmana – rekla je Heather Wilson, naučna suradnica na King’s Collegeu.
– Ovo otkriće otvara mogućnost liječenja Parkinsonove bolesti u najranijoj mogućoj fazi, što je vjerojatno i najbolja prilika da se pomogne većem broj pacijenata čiji bi životi uništeni ovom strašnom bolešću – rekao je Derek Hill, profesor medicinskih slikovnih prikaza na UCL-u, koji inače nije sudjelovao u ovom istraživanju.
U svakom slučaju ova će studija gotovo sigurno otvoriti mogućnost za pronalazak dodatnih puteva pomoći prije svega onima koji još nemaju simptome ili barem odgoditi progresiju Parkinsonove bolesti.
