Našim bebama je pak neophodna dugoročna briga, sve dok iz njih ne izrastu pojedinci koji su sposobni da vode računa sami o sebi.
Slovački medij “info.sk” prenosi interesantan tekst o razlogu ove pojave. Mladunčad kornjača su odmah po rođenju na suvhm sposobna da sama nađu put do mora. Mladunčad žirafe su pak sposobna da samo nekoliko sati nakon rođenja stanu na noge i hodaju.
Samo se naša djeca od ostalih mladunaca značajno razlikuju. Prva dva mjeseca nisu sposobna da drže svoju glavu bez potpore, a mogu da sjede tek nakon navršenih šest mjeseci života. Otprilike im je potrebno još šest mjeseci da bi naučili da stoje i hodaju. Time put naših mališana samo počinje. U većini slučajeva od roditelja ostaju zavisni još nekih 15 godina.
Prema mišljenju naučnika to je sasvim u redu. Naime, to razvojno vrijeme duže nego kod ostalih sisara je dio naše evolucione promjene, zahvaljujući kojoj ljudi imaju najveći i najrazvijeniji mozak od svih životinja i sisara. Naš mozak ima sposobnost da riješi kompleksne zadatke, može da komunicira i da obavlja socijalnu interakciju.
Napuštanje gnjezda
Životinje rađaju nezavisnu mladunčad iz nekoliko bioloških razloga. Nekima je potrebno da njihova mladunčad mogu samostalno da se kreću jer njihovi roditelji moraju brzo da se premještaju (zbog zaštite od predatora ili zbog hrane), a ne bi trebalo da ih mladunci usporavaju. Međutim, i u životinjskom carstvu se nađu izuzeci. Kao primjer navodimo ptice. Većina mladunčadi ptica pjevačica se rađa potpuno bez perja, i nisu sposobne ni za šta drugo sem da u gnjezdu čekaju da ih majka nahrani.
Neki drugi pilići poput mladunčadi živine su pak mnogo sposobniji. Imaju nježno paperje, mogu da trče po zemlji i samostalno jedu. Patke su još sposobnije jer poslije samo dva sata mogu da idu u vodu i plivaju za svojom majkom. Sposobnosti tih pilića djelimično se mogu objasniti na osnovu veličine njihovih roditelja i veličine jajeta iz kojeg su se izlegli. Kada je veće jaje i embrion je veći, a samim tim i njegov razvoj je bolji. Dakle, patka je veća od kokoške, ima veće jaje, pa tako i razvijenije (samostalnije) mladunce.
Biologija i ponašanje
Veoma slično je i kod sisara. Na primjer, kobila je zahvaljujući svojoj veličini i metabolizmu sposobna da rodi relativno sposobno ždrebe, koje skoro odmah nakon rođenja može da hoda. Od metabolizma i veličine majke zavisi i veličina i sposobnost ljudskih beba. Njihov mozak i lobanja ne mogu u utrobi da narastu više jer tamo nemaju gdje da se smjeste, a i zdrav razvoj ploda bi bio narušen. Devet mjeseci je najduži vremenski period koliko je tijelu majke potrebno za zdravi razvoj ploda i uspješnu trudnoću.
Mada, kod ljudi je taj proces još komplikovaniji. Samostalnost mladunčadi ili djece zavisi i od toga koliko moraju da nauče od svojih roditelja da bi bili sposobni za samostalan život. Drugim riječima, mladunče mora od roditelja da prihvati što više informacija i da ih dekodira, a time će duže od njih biti zavisno. To je odgovor na pitanje zašto se naša djeca razvijaju sporije od ostalih sisara i životinja uopšte.
Životinjama je potrebno manje napora da savladaju određene prepreke, a ljudima zbog kompleksnosti njihovog mozga i samog okruženja nije omogućen tako lak put, piše “Red info portal“.
