Sve ovo se zna jer je djevojčica žvakala smolu od breze, koja ima karakteristike žvakaće gume. Istraživanjem tog parčeta brezine smole otkriven je djevojčicin čitav genom i oralna mikrobna flora.
Kako CNN izvještava, ovo otkriće ima mnogo veći značaj za nauku. Naime, genetski materijal je mogao do sada da se dešifruje samo iz ljudskih kostiju i ovo je prvi put da su naučnici uspjeli da ga izoluju iz nekog drugog materijala.
Brezina smola je materijal koji su ljudi iz paleolitskog doba koristili kao lijepak još prije 760.000 godina. Dobijala se zagrijavanjem kore breze, a usput su shvatili da je moguće i da se žvaće – kao što ukazuju tragovi zuba pronađeni na drevnim ostacima smole.
Ovaj komad brezine smole pronašli su arheolozi iz muzeja Loland-Falster na arheološkom nalazištu Siltholm na Lolandu, koje je četvrto najveće ostvo Danske, a studija je objavljena u časopisu Nejčr Komunikejšn.
“Siltholm je potpuno jedinstven. Skoro je sve zapečaćeno u blatu, što znači da je za očuvanje organskih ostataka apsolutno fenomenalan”, rekao je Tis Džensen, autor studije i postdoktorski istraživač na institutu Glob u Kopenhagenu.
“To je najveće nalazište kamenog doba u Danskoj, a arheološki nalazi sugerišu da su ljudi koji su tu živeli koristili divlji svet oko sebe jer je to bio period pripitomljavanja i uzgoja životinja. To je period kada su poljoprivreda i pripitomljene životinje prvi put uvedeni u južnu Skandinaviju”.
Izdvajanjem DNK iz brezine smole istraživači su saznali da ga je žvakala ženska osoba genetski usko povezana sa lovcima-sakupljačima sa evropskog kopna, a ne ona koja je bila u srednjem dijelu Skandinavije. Specifični geni otkrili su kakvu je kosu imala, boju kože i očiju, što je bilo slično kao i kod drugih evropskih lovaca-sakupljača.
DNK biljaka i životinja koji su ostali zarobljeni u smoli otkrili su da je jela lješnike i patku, što je vjerovatno bila gila njena glavna ishrana.
Drevna žvakaća guma djelovala je kao vremenska kapsula, čuvajući podatke o njenom oralnom mikrobiomu – bakterijama koje su živjele u njenim ustima. Istraživači su uspjeli da otkriju tragove DNK koji su otkrili patogene, uključujući Epsten-Bar virus, jedan od najčešćih ljudskih virusa poznat kao groznica žlijezda. Takođe, pronašli su i patogen koji izaziva upalu pluća.
Lola je bila netolerantna na laktozu, što se uklapa u ideju da su odrasli razvili toleranciju nakon što se uzgajanje krava proširilo tokom neolitske revolucije.
“Naši preci su živjeli u različitom okruženju i imali su drugačiji način života i ishrane, pa je zanimljivo otkriti kako se to odražava na njihov mikrobiom”, rekao je Šroder.
“To nam pomaže da shvatimo kako su se patogeni razvijali i širili vremenom i šta im je omogućilo da se prošire u datom okruženju. Istovremeno, može da nam pomogne da predvidimo kako će se patogen ponašati u budućnosti i kako ga možemo zauzdati i ubiti”, kažu danski istraživači.
Smola od breze upotrebljavala se kao pomoć za pričvršćivanje kamenog alata na ručke. Iako se lako zagrijavala, očvrsnula bi čim bi se ohladila, što je neke istraživače navelo da vjeruju da su je drevni ljudi žvakali dok su pravili svoj alat, kako bi ostala meka i upotrebljiva.
Takođe, naučnici pretpostavljaju da su naši preci smolu žvakali kako bi olakšali bol od zubobolje, da djeluje kao četkica za zube, da bi utolili glad ili jednostavno, baš kao što i danas koristimo modernu žvaku, samo da bi je žvakali.
Činjenica je da brezina smola sadrži i betulin koji djeluje kao antiseptik. Neke od bakterija koje su otkrivene na drevnoj žvaci ukazuju na postojanje bolesti desni i naučnici zato pretpostavljaju da je to razlog što je Lola žvakala ovu smolu.
Otkriće ove smole baca svjetlo na jednu osobu koja je živjela davno prije nas na toj lokaciji, što je posebno interesantno jer do sada nije bilo vidljivih tragova, niti ljudskih ostataka koji bi ukazali na to da je tu neko nekada živio.
Ovo otkriće omogućiće da se na drugim arheološkim nalazištima u budućnosti otkrije mnogo više o samim ljudima jer više nisu potrebni samo ljudski ostaci da bi se otkrila naša duboka historija, prenosi “Telegraf“.
