Poput stotine drugih pacijenata sa korona virusom imala je temperaturu, kašalj i bolove u mišićima.
Ali, događalao se još nešto – iznenada je postala dezorijentisana, nesposobna da se sjeti bilo čega osim svog imena. Doktori su testirali ovu ženu i ispostavilo se da je pozitivna na korona virus. Oni su, takođe, naručili CT i MRI skeniranje, a rezultat je pokazao upalu mozga, piše “Žena“.
Doktori su dijagnostikovali opasno stanje – akutnu nekrotizirajuću hemoragičnu encefalopatiju, odnosno ANE. To je rijetka komplikacija koja se povremeno vezuje za grip i druge virusne infekcije, mada uglavnom kod djece. Uz grip, naučnici vjeruju da takvo oštećenje mozga ne prouzrokuje sam virus, koliko takozvana citokinska oluja. Naučnici još uvijek pokušavaju da utvrde da li to takođe važi i za Kovid-19 ili on pak direktno napada nervni sistem. To je otvoreno pitanje, a odgovor bi mogao da ima pozamašan uticaj na način na koji lekari dijagnostikuju i liječe zaražene pacijente.
Do sada ste vjerovatno čuli za one netipične simptome korona virusa – glavobolja, zbunjenost, napadi, peckanje, utrnulost, gubitak mirisa… . Objavljeni podaci o tome koliko se često ovakvi neurološki simptomi pojavljuju su rijetki, ali stručnjaci kažu da su ipak u manjini kod dva miliona zvanično oboljelih pacijenata širom svijeta. Ipak, za ljekare su ovakvi slučajevi veoma važni, jer oni zahtjevaju možda drugačiji sistem liječenja sa fokusom na mozak, a ne na tijelo.
“Lijekovi koje koristimo za liječenje bilo koje injfekcije imaju vrlo različit prodor u centralni nervni sistem”, objašnjava neurolog Endrju Džozefson iz Urgentnog centra u San Fracisku.
Većina lijekova ne može da prođe kroz krvno-moždanu barijeru, a ako korona virus može da je probije i zarazi neurone, to može da oteža pronalazk efikasnog načina liječenja.
Trenutno ljekari pokušavaju dvostrani pristup; prvi je pronalaženje antivirusnih lijekova koji mogu da zaustave brzinu replikacije korona virusa. Oni ih često kombinuju sa steroidima, kako bi spriječili imuni sistem da proizvede upale koje same po sebi mogu da budu štetni. Da ljekari znaju da ljudi imaju korona virus u mozgu, to bi promijenilo jednačinu. Za razliku od pluća, mozak ne može da se stavi na respirator.
Prvi izvještaji o tome da Kovid-19 uztiče na centralni nervni sistem pojavili su se u istraživanju iz Vuhana, gde je i otpočela pandemija korona virusa. Analize podataka 214 pacijenata pokazale su da je 36, 4 posto njih pokazalo neke probleme sa nervnim sistemom. Najčešće su to bili bol u mišićima, glavobolja, vrtoglavica ili konfuzija. Nekoliko pacijenata je imalo još izraženije neurološke simptome, uključujući moždane udare, dugotrajne napade i gubitak mirisa. Kod nekih pacijenata neurološki simptomi javili su se danima prije kašlja i groznice.
“Ljekari moraju da posmatraju izmijenjene funkcije mozga kao jedan od razloga za testiranje na korona virusa kako bi se spriječila pogrešna ili kasna dijagnoza”, napisali su autori ove studije.
“Ljudima govorimo da su glavne komplikacije nove bolesti vezane za pluća, ali čini se da postoji priličan broj neuroloških komplikacija kojih i pacijenti i ljekari treba da budu svjesni”, ističe Džozefson.
Ipak, nije potpuno iznenađenje što Kovid-19 izaziva neka neurološka oštećenja. Bilo koja ozbiljna virusna infekcija može da utiče na centralni nervni sistem, bilo direktno, bilo indirektno putem upale izazvane preteranom reakcijom imunog sistema. Jedna od najvećih ograničenja istraživanja je što ne može da se napravi razlika između nove dve mogućnosti.
Jedan od slučajeva koji je ljekarima poslužio za istraživanje jeste i slučaj 74-godišnjeg Holanđanina, koji je već imao Parkinsonovu bolest, hronično oboljenje pluća i prethodno moždani udar, a javio se Hitnoj službi zbog kašlja i blage temperature, Rendgendski snimak pluća pokazao je da nema upalu i poslat je kući. Ipak, 24 sata kasnije se vratio, a više nije mogao da govori niti da uspostavi kontakt očima. Ispostavilo se da je pozitivan na korona virus. Ipak, skener mozga i testovi sprovedeni uz pomoć cerebrospinalne tečnosti pokazali su da nema znakove infekcije. Njegovi ljekari zaključili su da je Kovid-19 nije prošao kroz krvno-moždanu barijeru i nije upalio neurone.
Još jedan slučaj jeste onaj objavljen početkom aprila u časopisu ” International Journal of Infectious Diseases”, a tiče se 24-godišnjeg Japanca koji se ljekaru javio sa glavoboljom, temperaturom i malaksalošću, kada mu je rečeno da nema grip. Tri dana kasnije, posjetio je i drugu kliniku jer se njegovo stanje pogoršalo. Rendgenski snimci i testovi nisu pokazali ništa. Četiri dana kasnije pronađen je onesviješćen, okružen svojom povraćkom. Skener je pokazao oticanje u njegovom mozgu. Zdravstveni radnici uzimaju bris iz nosa i grla, ali testovi na Kovid-19 su negativni. Pokušavaju ponovo, ovaj put sa cerebrospinalnom tečnošću, i tu pronalaze virus. Dakle, korona virus može da upadne u centralni nervni sistem, zaključili su lekari.
Ljekari pomenutog zaraženog Holanđanina kažu da nisu imali dobre smjernice za otkrivanje virusa u ovoj tečnosti, te da sa takvim testovima mora da se postupa drugačije nego sa brisom krvi ili nosa, i da je isti vjerovatno negativan uslijed nedostatka tačnog protokola.
Šira dostupnost testova putem cerebrospinalne tečnosti omogućila bi ljekarima tačnije dokumentovanja toga šta se dešava u tijelima pacijenata sa Kovidom-19 kada oni imaju neurološke simptome. Bez takvih podataka ne mogu da se protumače slučajevi pacijenata poput pomenutog Japanca ili Holanđanina.
Stenli Perlman, mikrobiolog i ljekar na odjeljenu zaraznih bolesti na Univerzitetu u Ajovi, kaže da ga en bi iznenadila činjenica da korona virus napada mozak. Tokom epidemije SARS viorusa 2003. godine u kojoj je život izgubilo 774 ljudi, izvršeno je svega nekoliko desetina obudkcija. Ali u najmanje osam slučajeva aptolozi su pronašli dijelove virusa u mozgu, pored pluća, digestivnog trakta, bubrega i slezine.
Perlman ističe da su istraživači u Kini ispitivali lobanje preminulih pacijenata od korona virusa i da su otkrili da on vreba u mozgu. Te studije sa obudkcija još nisu objavljene, ali ovaj stručnjak akcentuje da su to najjači podaci koji dokazuju da Kovid-19 bar u teškim slučajevima može da probije krvno-moždanu barijeru. “U ovom trenutku, rekao bih da postoji velika šansa da virus vrši invaziju na mozak”, zaključio je.
Perlmana više od teških slučajeva intrigiraju blagi, odnosno oni kada ljudi izgube miris. Preliminarni podavi ukazuju na to da se ovaj simptom javlja kod 30 do 50 posto zaraženih, i to među prvim simptomima što sugeriše da virus može da se zakači i ošteti ćelije zadužene za miris unutar nosa.
“Ovdje se ovaj virus povlači u jedine ćelije centralnog nervnog sistema izložene spoljašnjem svijetu. Ako bi korona virus napadao mozak, pomislili biste da je to rizična grupa. Ali nema dokaza za to. Ovi ljudi gube miris i to ne zadugo. Vrlo je intrigatno” , istakao je Perlman, dodavši da niko ne zna tačno zašto se to događa, ali da se kod njih virus zaustavlja u nosu i ne ide dalje na mozak.
Dok se ne sprovedu opsežnije studije, ljekari i dalje moraju sami da dokuče kako da liječe zaražene pacijente sa neurološkim siptomima.
