Kako bi se stekao potpuni imunitet ljudi će se vjerovatno protiv koronavirusa morati vakcinisati dva puta, a period između dvije doze bi trebao biti oko mjesec, a nekoliko godina kasnije moguće je da će biti potrebna i dodatna doza (booster).
“USA Today” piše da naučnici širom svijeta rade na stvaranju vakcine protiv koronavirusa i da već sada imaju naznake kako bi ona mogla izgledati.
Najvjerovatnije je da će biti potrebne dvije doze jer je riječ o novom virusu protiv kojeg niko nema razvijena antitijela. Prva doza bi trebala pripremiti imuni sistem i pomoći mu da prepozna virus, a drugom bi se povećao imunološki odgovor.
“Više od stotinu kandidata za testiranje vakcine su u različitim fazama ispitivanja širom svijeta i za gotovo sve njih se očekuje da će biti u režimu dvije doze. Koliko znam svi istaknutiji farmaceuti razvijaju dvije doze, a jedini izuzetak je Merck koji vjeruje da će razviti vakcinu u jednoj dozi“, kazao je Berry Bloom, imunolog i profesor javnog zdravlja na Harvardu.
Kelly Moore, direktorica u Imunizacijskoj akcijskoj koaliciji (IAC) je kazala da će tačno doziranje biti sasvim jasno nakon što se saznaju rezultati kliničkih ispitivanja potencijalnig vakcina na ljudima.
“Odgovor ćemo imati nakon ispitivanja na ljudima jer ćemo samo tako znati imunološki odgovor. Testiranja na životinjama ukazuju na to da će biti potrebne dvije doze“, istakla je Moore.
Stručnjaci su naveli da prilikom prve doze imunološki sistem reaguje na nešto sa čim se do sada nije susreo. Potom to procesuira i zapamti, razvije tijela i imunološke ćelije. Za sve to je potrebno oko 14 dana.
Međutim, istakli su i to da je za neke patogene potrebna još jedna doza kako bi imunološki sistem potpuno sazrio za pobjedu nad zarazom. Dvije doze su uobičajene za mnoge vakcine koje se daju djeci poput one protiv ospica.
Međutim, pneumokokna vakcina koja spriječava neke oblike upale pluća, meningitis i sepsu, daje se u četiri doze.
Tako se vakcinisanja provode tokom djetinjstva kada djeca često odlaze pedijatru u lako je garantovati da se dobijaju u pravilnim vremenskim periodima, odnosno, da se poštuje raspored imunizacije.
S druge strane, kod odraslih su stvari malo komplikovanije pa vakcine protiv hepatitisa B, HPV-a i hepatitisa A zahtijevaju seriju od dvije ili tri doze, ali većina odraslih kojima su potrebne često ne finaliziraju ciklus.
Protokol za vakcinisanje u dvije doze za cijelu naciju zahtijeva koordinaciju i pedantno vođenje podataka. Države su do sada uspjele osigurati da djeca dobiju sve potrebne vakcine, a sada će se to morati uraditi i za veliki broj odraslih.
Također je navedeno i to da nije poznato hoće li jedan krug vakcinisanja biti dovoljan. Prije svega jer neke vakcine poput one protiv ospica stvaraju doživotni imunitet jer je taj virus stabilan, dok, s druge strane, virus gripe ima više vrsta i neprestano mutira zbog čega ga je svake godine potrebno “osavremeniti“.
“Za sada se čini da je koronavirus relativno stabilan što ukazuje na to da bi nakon vakcinacije ljudi mogli steći imunitet na duže vrijeme“, kazao je Bloom.
Međutim, dodao je da imunološka zaštita može oslabiti za nekoliko godina te da kada je riječ o SARS i MERS virusima koji su slični koronavirusu, neki podaci pokazuju da je nivo antitijela s vremenom opao.
“Još nismo potpuno sigurni hoće li ista situacija biti i s koronavirusom, a ukoliko tako bude za nekoliko godina, nakon druge doze vakcine trebat će i ‘booster’, a to ćemo saznati nakon završenog ispitivanja“, poručio je Bloom, prenosi “Klix“.
