Kovid-19 upoređivan je sa gripom i zbog sličnih simptoma, mada pojedini naučnici smatraju da se ove bolesti ne mogu porediti jer se grip suzbija vakcinom i lijekovima, dok za koronu još nema adekvatnog lijeka.
“Ova dva virusa je teško direktno uporediti i reći koji je opasniji. Iako su oba virusi respiratornog sistema, SARS-CoV-2 nije imao priliku da djeluje na ljudsku populaciju na isti način kao grip koji je sa nama, koliko dobro istorijski podaci to mogu da opišu, duže od 500 godina, što je nekih 20-ak generacija. Najopasnija epizoda pandemijskog gripa bio je španski grip, koji je, veoma vjerovatno, bio u kontaktu sa svim ljudima na svijetu”, rekao je Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravlje i direktor Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Univerziteta u Splitu, navodi “Jutranji “.
Profesor je dodao da je španski grip odnio između 50 i 100 miliona ljudi.
“Za razliku od toga, SARS-CoV-2 još nije bio u kontaktu sa svim ljudima, tako da ne možemo da napravimo direktno poređenje. Poređenja koja možemo da napravimo već sada ukazuju na to da SARS-CoV-2 ima veću sklonost izazivanja smrtnih slučajeva kod grupa starijih ljudi i među osobama koje imaju hronične bolesti, dok je grip opasniji za mlađu populaciju, kod koje ponekad dovede i do smrtnih ishoda. Kada je u pitanju SARS-CoV-2, srećom, zasada nisu zabilježeni smrtni ishodi kod mlađih osoba u Hrvatskoj”, istakao je Polašek.
Korona i grip: razlike u prenosu i kliničkoj slici
Epidemiolog Branko Kolarić, redovni profesor na Univerzitetu u Rijeci, rekao je da grip ima izraženu sezonalnost (kasna jesen – zima) koja se kod kovida ne primjećuje.
“Grip se efikasnije od kovida prenosi među djecom, kod koje znatno češće uzrokuje teže kliničke slike. Grip se primarno prenosi u fazi kada osoba još nema simptoma, dok je kod kovida prenos moguć 48 sati prije pojave simptoma, ali on je u toj fazi čini daleko rijeđim nego grip. Glavna transmisija kovida ipak je u simptomatskoj fazi bolesti”, objasnio je Kolarić i dodao:
“Dok kod kovida do 80 procenata zaraženih ima blage simptome ili ih uopšte nema, kod gripa je daleko češća jasna klinička slika te osoba zna da je zaražena odnosno bolesna. Važno je dodati da ne znamo da li SARS-CoV-2 kod ljudi koji su preboleli infekciju izaziva neke dugotrajnije posljedice, ali znamo da to nije slučaj sa gripom. Naime, neki virusi uzrokuju nastanak malignih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, bolesti endokrinog sistema, uključujući dijabetes i tako dalje”.
Šta kažu brojke?
“Procjenjuje se da u svijetu od posljedica gripa godišnje umire od 290, 000 do 650, 000 osoba. U Hrvatskoj se procjenjuje da bi od gripa u sezoni moglo da umre do 500 osoba, a službeno prijavljenih ima nekoliko desetina do stotinu godišnje. Procjene smrti od kovida-19 u ovom trenutku iznose 570, 000 umrlih osoba u svijetu, a tek je prošlo nešto duže od polovine godine, što upućuje na to da će globalno umrijeti više osoba nego što je procjenjeno za sezonski grip. Smatra se da od gripa umre jedna do dvije osobe na 1, 000 zaraženih osoba, dok se za kovid-19 procjenjuje da je to šest do 10 na 1, 000 zaraženih”, naglasio je Kolarić.
Naučnici kažu da se prilikom računanja smrtnosti od neke zarazne bolesti barata sa više pojmova, uključujući smrtnost (CFR, odnosno case fatality rate) i smrtnost ukupnog broja zaraženih (IFR, odnosno infection fatality rate). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji CFR, koji se računa kao odnos broja umrlih i potvrđeno zaraženih osoba, kod kovida je procjenjen na 3,4 posto, dok se kod gripa pominje brojka od 0,1 procenta. A CFR varira od zemlje do zemlje.
Tako je u Americi i Brazilu 3,8, u Belgiji 15,4, Italiji 14, 3, Španiji 9,3, Švedskoj 6,7, a u Hrvatskoj 2,97 procenata, navodi “Jutarnji “. IFR je, ipak, znatno niži jer uključuje mnogo veći broj ljudi, ne samo one koji su zatražili medicinsku pomoć i dobili službenu dijagnozu.
To što tokom prethodna dva mjeseca broj umrlih u nekim zemljama pada iako broj zaraženih vrtoglavo raste, pripisuje se boljem načinu lječenja. Kako bi dobio širi uvid u razmjere smrtnosti od kovida-19, naučnici se trude da ustanove IFR, kako na globalnom nivou, tako i u pojedinim zemljama, što svakako nije nimalo jednostavan zadatak.
“Ovaj broj je jako teško mjeriti jer vam za njega treba reprezentativan uzorak populacije, odnsono manji broj ljudi koji će imati ista svojstva kao i cijela populacija. U fazi smo aktivne epidemije, u kojoj se svi parametri menjaju, ljudi se aktivno zaraze, pa je dodatno otežano mjerenje. Obrazac kliničke slike se menja, trenutno vidimo niži rizik za bolničko liječenje kao i niz drugih promjena poput bolje reakcije naših sluznica, veće vlažnosti vazduha i kraćeg boravka u zatvorenim prostorima ili međudjelovanja virusa sa bakterijama koje se nalaze u našem respiratornom sistemu. Ovaj virus je zaista pokretna meta. Ako pokušamo da rezimiramo, onda je IFR za virus SARS-CoV-2 nizak i u većini objavljenih radova se kreće između 0,5 i 1 procenta”.
