Istaknuti hrvatski stručnjak i direktor Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu prof. dr Ivan Đikić i odgovorio je na ova pitanja.
“Tokom ljeta boravimo više na otvorenom prostoru i tada je količina virusa sa kojima su ljudi zaraženi dosta manja što onda dovodi do razvoja blažih simptoma bolesti. Osim toga, populacija koja je sada zahvaćena pretežno su aktivni mladi ljudi kod kojih su pojava simptoma i smrtnost vrlo niski. U ljetnim mjesecima povećava se broj oboljelih sa probavnim smetnjama jer se virus tada više širi prljavim rukama i preko usta, a manje vazduhom. Zanimljivo je da je prenos korona virusa među šišmišima, otkud i potiče ovaj korona virus, primarno preko usta zbog čega nastaje probavna bolest, a ne respiratorna. Dobra vijest je da su sadašnje metode izolacije, tretmana i liječenja značajno unapređene što sve dovodi do manjeg broja teško oboljelih kojima je potrebna dugotrajna hospitalizacija i korišćenje respiratora. Ali nemojmo zaboraviti da virus nije oslabio i da, dođe li do nekontrolisanog širenja, može da uzrokuje veliku smrtnost u populaciji kao što vidimo u susjednim zemljama, ili u Brazilu i SAD, u velikim razmjerama“, objasnio je Đikić u okviru serijala Doktor onlajn” na sajtu “Večernji“.
Đikić je sa svojim timom otkrio potencijalnu slabu tačku korone što bi moglo da omogući dvostruku terapijsku strategiju: zaustavljanje širenje virusa i jačanja imunuloškog odgovora na virus. A na pitanje šta nas čeka na jesen odgovorio je:
“Za jesen se najavljuje drugi talas pandemije koji bi prema nekim procjenama mogao da bude još intenzivniji nego prvi talas. Brojni faktori će uticati na status pandemije ove jeseni, a među njima se najčešće spominju raširenost koronavirusa u populaciji tokom ljeta pa pojava drugih respiratornih bolesti, poput gripa u jesen. Mislim da se drugi talas može uspješno izbjeći ako se uvedu određene mjere koje će većina građana prihvatiti: korišćenje maski, održavanje distance, lična higijena, i ako uspostavimo brža i modernija testiranja na korona viruse, osiguramo bolju pripremljenosti bolnica i zdravstvenog sistema, koristimo moderne IT tehnologije za praćenje širenja virusa i predviđanje pojave novih žarišta, pa uspješno koristimo lijekove koji pomažu da pacijenti s kovidom-19 ne završe na respiratoru. Stoga je najbolje pripremiti se za jesen sa konkretnim planovima i aktivnim radom građana i zdravstvenog sistema“.
