Kako će izgledati pandemija korona virusa u jesenjem talasu je neizvjesno, a predviđenja su složena i obojena strahom da ćemo se suočiti sa još većom krizom, uslijed sezonskih virusa poput prehlade i gripa koji imaju slične simptome.
Koliko će situacija u jesenjim i zimskim mjesecima na sjevernoj hemisferi biti loša ne zavisi samo od korona virusa, već i od toga šta se dešava sa svim ostalim zimskim virusima, našeg ponašanja i uspjeha ili neuspjeha politike države.
Postoji i relativno novo polje nauke koje pokazuje da jedna virusna infekcija može potencijalno da blokira drugu, ali je još nepoznato kako bi to moglo da izgleda u slučaju korona virusa.
Da li će se virus lakše prenositi zimi?
Ovo je veliko pitanje bez konačnog odgovora, ali nauka preteže ka potvrdnom odgovoru. To se u velikoj mjeri temelji na onome što znamo o drugim virusima.
Postoje četiri druge vrste korona virusa koji izazivaju simptome prehlade. Svaki od njih se zimi lakše širi. Grip, rinovirusi i respiratorni sinicijalni virus (RSV) imaju slično ponašanje.
“To može biti sezonski, zasnovano na drugim virusima čiji je vrhunac zimi. Ali još uvijek slabo razumijemo mehanizme širenja – da li su to meteorloški uslovi ili ljudsko ponašanje”, istakla je dr Rejčel Lav iz Londonska škola za higijenu i tropske bolesti.
Svi virusi bolje preživljavaju van tela kada je hladno, Britanska naučno savetodavna grupa za vanredne situacija kaže da je temperatura oko 4 stepena posebno pogoduje Kovidu-19. Takođe, zimi je manje UV zraka, koji inaktiviraju virus. Okupljamo se u zatvorenom prostoru češće kada krene loše vrijeme, manje otvaramo prozore i samim tim se manje provetrava. Sve ovo može da pomogne u širenju korona virusa.
R faktor, odnosno broj ljudi na koje svaka zaražena osoba može da prenese virus, je ključan u širenju virusa. Što je manje u porastu, to znači da manju pojavu novih slučajeva.
“Mislim da su ljudi sa razlogom i opravdano zabrinuti. Sasvim je moguće da će doći do drugog talasa, a jasno je da nismo postigli imunitet krda. Zima je vrlo očigledan trenutak u kom možćete da očekujete da će talas jako udariti. Trenutno je sve ogromno nepoznanica, ali mislim da bi situacija mogla da bude loša”, kaže Vendi Barklej sa Imperial koledža u Londonu za BBC.
Da li će drugi zimski virusi poput gripa biti problem?
Postoji veliki strah da ćemo biti pogođeni dvostrukom neprijatnošću – sezonskim gripom i drugim talasom korona virusa.
Masovna transformacija društva i način na koji se ponašamo – od češćeg pranja ruku, nošenja maski, socijalne distance i rada od kuće – izgleda je imao uticaj i na druge viruse.
Karantin u Hong Kongu je suzbio sezonu gripa, a u Australiji, gdje je trenutno zima, gotovo da nema sezone gripa ili će stići neobično kasno. Slična slika o gripu i ostalim zimskim virusima javlja se i u drugim zemljama na južnoj hemisferi uključujući i Čile i Južnu Afriku.
Međutim, opasno je pretpostaviti da će se isto dogoditi tokom zime na sjevernoj hemisferi. Zatvaranje škola i ograničavanje letova tokom sezone gripa mogle bi da imaju uticaj, ali sada neke zemlje riješavaju da se ne zaključavaju.
“Moguće je da je socijalna distanca smanjila količinu gripa i to bi bilo sjajno, ali mislim da ne možemo da se oslonimo na to”, ističe Barklej.
Ako postoji visoki nivo ostalih zimskih virusa koji izazivaju kašalj i temperaturu, kao i korona virus, tada će morati da se testira daleko više ljudi.
“Mislim da bi trebalo da budemo spremni za drugi talas, a ne da odustajemo od mjera kao što su higijena ruku i društveno distanciranje. Jedan od načina na koji možemo da se pripremimo jesu dobri dijagnostički testovi da bismo mogli da razlikujemo korona virus od onih respiratornih infekcija čiji su klinički simptomi u početku slični. Onda odmah mkožete da kežete nekom ima li grip ili Kovid”, rekao je prof Džulijan Hiskoks sa Unvierziteta u Liverpulu.
Šta se događa kada se virusi pomiješaju?
Jedan od naučno najzanimljivijih i neobjašnivih aspekta zime je kako će se novi korona virus ponašati u zajednici sa drugim virusima.
Svi respiratorni virusi pokušavaju da infiricaju isti dio vašeg tijela – ćelije u nosu, grlu i plućima. To može dovesti do konkurencije.
Jedno od objašnjenja je opšti imuni odgovor na jednu infekciju, koji spriječava drugu da uđe.
“Jedan virus inficira, pokreće urođeni imuni odgovor i upalu. Ovaj početni odgovor će nas zaštiti od određenih virusa, u različitiom vremenskom periodu”, kaže Pablo Mursija iz Centra za istraživanje virusa sa Univerziteta u Glazgovu.
Korona virus i imunitet
Ipak, iste studije pokazale su da da se neki virusi prilično dobro slažu i da mogu istovremeno da kruže. Pa, kako će se Kovid-19 uklopiti u ovu složenu slagalicu?
“Naši podaci pokazuju da se grip rijetko viđa kod mješovitih infekcija, tako da mislim da nećemo vidjeti mnogo slučajeva gdje pacijenti imaju i grip i korona virus”, istakao je dr Mursija.
“Zabrinut sam i trenutno i za budućnost”, dodao je.
